Press "Enter" to skip to content

Svjetski dan mentalnog zdravlja – 10 oktobar/listopad 2013. godine

679

wmh-day

Kao i svake  godine 10 oktobar/listopad se u zemljama članicama SZO  obilježava kao  Svjetski dan mentalnog zdravlja. Ove godine pod sloganom : Mentalno zdravlje i stari”.

Poremećaji mentalnog zdravlja su u porastu, zbog čega zaštita mentalnog  zdravlja predstavlja značajan segment zdravstvenih politika na globalnom planu.

Posljednjih godina u svijetu se značajno povećala učestalost anksioznih poremećaja, reaktivnih depresija i ovisnosti o drogama. Procjenjuje se da četvrtina svjetskog stanovništva tokom svog života pati od najmanje jednog psihičkog poremećaja, a predviđa da će do 2020. godine depresija postati druga po redu na listi vodećih bolesti.

Poremećaji mentalnog zdravlja, zbog porasta učešća u ukupnom oboljevanju i najčešće hroničnog toka, kao i početka već  u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema za sve zemlje svijeta, pa tako i BiH.

Tako se po podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u periodu od 2008.-2012. godine bilježi porast stope oboljevanja stanovništva Federacije BiH od ovih bolesti. Među poremećajima mentalnog zdravlja stanovništva godinama dominiraju neurotski, sa stresom povezani i somatski poremećaji,  slijede poremećaji raspoloženja koji imaju trend porasta, te šizofrenija, šizopatija i sumanuti poremećaji koji ugrožavaju zdavlje stanovništva.

U odnosu na pojedine starosne skupine stanovništva u Federaciji BiH , bilježe se razlike u učestalosti ovih oboljenja.Tako su vodeći mentalni poremećaji u skupini od 7-18 godina :  neurotski, sa stresom povezani i somatski poremećaji  i poremećaji raspoloženja , čije se stope oboljevanja ne mijenjaju značajno, a od 2011. godine se među pet vodećih pojavljuju mentalni poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom .

Vodeći mentalni poremećaji u 2012. godini za dobnu skupinu od 19-64 godine su zadržali isti rang kao i prethodnih godina, vodeći su neurotski sa stresom povezani i somatski poremećaji, čija stopa oboljevanja ne pokazuje značajne promjene. Registriran je porast stope oboljevanja  poremećaja raspoloženja i šizofrenije, šizopatije i sumanutih poremećaja.

U posljednji pet godina, u dobnoj skupini starijoj od 65 godina rang vodećih oboljenja je isti a zabilježena je i stopa porasta oboljevanja za sve vodeće dijagnoze.

S obzirom na veliki javnozdravstveni značaj ove grupe bolesti, Zavod za javno zdravstvo FBiH je  tokom 2012. godine uradio Istraživanje stavova javnosti prema osobama sa mentalnim poremećajima u FBiH. Istraživanje je provedeno na 1.200 odraslih osoba kojim se željelo procijeniti stavove i percepciju javnosti o mentalnim poremećajima, ispitati postojanje stigme u odnosu na osobe sa mentalnim poremećajima, te ispitati postojanje i stupanj socijalne distance javnosti prema osobama sa specifičnom vrstom mentalnog poremećaja.

Rezultati istraživanja su  pokazali, između ostalog, da je zbog mentalnog poremećaja zdravstvene ustanove posjetilo 29,1% ispitanika, više osobe ženskog spola, nižeg stupnja obrazovanja, sudionici koji žive na selu i koji svoj životni standard ocjenjuju znatno nižim od prosječnog. Najveća socijalna distanca je utvrđena prema oboljelim od shizofrenije, liječenim narkomanima i mentalno zaostalim osobama, a najmanja prema oboljelim od anksioznosti/tjeskobe i PTSP-a. Opća populacija u Federaciji BiH više izražava dobronamjerne stavove (srednja vrijednost 3,8) i toleranciju prema osobama sa mentalnim poremećajem i njihovoj rehabilitaciji u zajednici (srednja vrijednost 3,5), te stavlja manju restrikciju na njihovu integraciju u zajednici (srednja vrijednost 2,6).

BiH je prva zemlja u Regionu koja je u okviru Projekta mentalnog zdravlja  pokrenula osnivanje Centara za mentalno zdravlje u zajednici još  daleke 1996. godine. Podrškom Federalnog ministarstva zdravstva, posljednjih godina unaprijeđen je rad 33 centara za mentalno zdravlje u Federaciji BiH koji kroz multidisciplinaran pristup, te suradnju unutar zdravstvenog sektora kao i intersektorijalnu  suradnju  pružaju usluge osobama sa poremećajima mentalnog zdravlja na nivou zajednice.

 

Deset jednostavnih koraka za očuvanje mentalnog zdravlja

(Health Education Authority)

 

1. Prihvatite sebe onakvim kakvi ste

Naša uvjerenja, porijeklo, kultura, religija, spol i životno iskustvo čini nas onakvim kakvi smo. Svako pojedinac ima pravo i treba biti poštovan.

2. Razgovarajte o tome

Većina ljudi se osjeća otuđenim i preopterećenim svojim problemima. Ponekad, pomaže ako o tome razgovarate i podijelite svoja osjećanja s nekim.

3. Njegujte prijateljstva

Ne morate uvijek biti jaki i sami se boriti. Prijatelji su važni, posebno u teškim vremenima. Njegujte prijateljstvo.

4. Uključite se u zajednicu
Upoznavanje novih ljudi i uključivanje u zajednicu može učiniti mnogo – i za Vas i za druge.

5. Budite aktivni

Redovna fizička aktivnost  može pomoći ako ste depresivni ili nervozni. To vam također daje više energije. Pronađite nešto u čemu uživate: sport, plivanje, šetnja, ples ili vožnja bicikla.

6. Naučite nešto novo

Bilo da je to zadovoljstvo, prijateljstvo ili prilika za promjenu posla – povećat će Vaše samopouzdanje.

7. Učinite nešto kreativno

Bavljenje kreativnim aktivnostima pomaže ako ste nervozni ili u depresiji. To vam pomaže da povratite poljuljano samopouzdanje : muzika, pisanje, čitanje poezije, slikanje/crtanje ili kuhanje – pronađite nešto u čemu uživate.

8. Opustite se

Pronađite vrijeme samo za sebe. Uključite u Vaš dan stvari koje vas ispunjavaju: čitanje, slušanje muzike, sviranje ili meditacija – sve u čemu uživate i što Vas relaksira.

9. Obratite se za pomoć

Znajte da je svakome ponekad potrebna pomoć. Nije sramota tražiti pomoć, čak i ako Vam je neprijatno zbog toga. Obratite se za pomoć.

10. Nastavite koračati…

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama