Svjetski dan dijabetesa 2015.

Categories: Novosti

uis-svjetski-dan-borbe-protiv-dijabetesa-logoSvake tri sekunde u svijetu se dijagnosticira novi slučaj dijabetesa, a svakih šest sekundi jedna osoba umre zbog posljedica koje izaziva. Više od 90% oboljelih ima dijabetes tipa 2 koji se najčešće razvija postupno, pa godinama oštećuje organizam bez prepoznatljivih simptoma kao što su žeđ, učestalo mokrenje i gubitak na tjelesnoj težini. Takve osobe najčešće to saznaju kada se već pojavi neka od komplikacija poput srčanog ili moždanog udara, gangrene stopala, oštećenja vida, problema s bubrezima…
Postoje dva osnovna tipa šećerne bolesti: tip 1 (ovisan o inzulinu) koji se javlja pretežito kod mlađe populacije i tip 2 (nije ovisan o inzulinu) pretežito kod starije populacije i, što je vrlo važno, preventabilan. Iako je srednja dob otkrivanja bolesti 66 godina, posljednjih godina čak trećinu novootkrivenih bolesnika s dijabetesom tipa II čine djeca i mladi. To se pripisuje povećanju utjecaja preventabilnih rizičnih čimbenika: prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini, tjelesnoj neaktivnosti, pogrešnoj prehrani, pušenju, prekomjernoj konzumaciji alkohola. Povećan rizik za dijabetes tipa 2 imaju svi kojima neki član obitelji boluje od dijabetesa, no glavni su “okidači” debljina, nepravilna prehrana i sjedilački način života. Šećerna se bolest može spriječiti ranim prepoznavanjem i adekvatnim liječenjem. Čak i ako nema simptoma, dijabetes se može otkriti mjerenjem šećera u krvi. Najvažnije je shvatiti da se zdravim životnim stilom i promjenom nezdravih životnih navika najviše postiže u preveniranju i liječenju. Često su već smanjenje tjelesne težine, pravilna prehrana i redovita tjelovježba dovoljni za dobru regulaciju šećera, a po potrebi treba uključiti i lijekove.
Svjetski dan šećerne bolesti – World Diabetes Day (WDD) obilježava se diljem svijeta 14. studenog, a ove godine tema je pravilna prehrana – ključan čimbenik u borbi protiv šećerne bolesti. Inicijativu za njegovo obilježavanje pokrenula je Internacionalna dijabetološka Federacija (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija 1991. godine kao odgovor na sve veći broj oboljelih od šećerne bolesti diljem svijeta. Prvi put je jedna nezarazna bolest označena kao globalni problem koji se tretira poput infektivne epidemije, a Svjetski dan borbe protiv dijabetesa je uvršten u zvanični međunarodni kalendar zdravlja. Budući je plava zvanična boja Ujedinjenih naroda, tog dana veliki broj znamenitosti bude osvijetljen plavom bojom: Niagarini vodopadi, Tokijski toranj, zgrada Opere u Sydneyu, most preko Bospora…
I ove godine, u svim regionalnim/kantonalnim središtima BiH, organizirat će se okrugli stolovi, predavanja, športske aktivnosti, akcije besplatnog mjerenja šećera u krvi, krvnog tlaka, izračunavanje indeksa tjelesne mase (ITM/BMI), te dijeliti promotivni materijal. I u BiH, tog dana će neke značajne građevine i objekti biti osvijetljeni plavom bojom: Stari most u Mostaru, vodopad u Jajcu, Avazov toranj u Sarajevu, Kapija u Tuzli, Kulturno središte u Čapljini, zgrade općina u Trebinju, Doboju i Zvorniku…

Epidemiologija

Danas u svijetu živi više od 250 milijuna osoba s dijabetesom, a u sljedećih 20 godina očekuje se da će ih biti više od 380 milijuna. Treba naglasiti činjenicu da je na svjetskoj razini gotovo 50% oboljelih neotkriveno. Šećerna bolest tipa 2 otkriva se kasno, u prosjeku 7 godina od početka bolesti kada je razvoj kroničnih komplikacija (kardiovaskularnih bolesti, retinopatije, neuropatije, nefropatije…) bolesti započeo, a nerijetko je već i u uznapredovalom stadiju. Bolesnici kojima je bolest dijagnosticirana najčešće ne dosežu ciljeve liječenja što predstavlja veliki rizik za daljnji razvoj kroničnih komplikacija bolesti. Kvaliteta života bolesnika sa šećernom bolešću smanjena je, osobito nakon razvoja kroničnih komplikacija, a očekivano trajanje života i za 10 i više godina kraće. Sve je individualno, ovisno o tipu bolesti, dobi u kojoj je bolest dijagnosticirana, kontroli i genetskoj predispoziciji pojedinca.
Procjenjuje se da 9,2% odrasle populacije u Federaciji BiH ima dijabetes, a 10,7% ima poremećenu toleranciju na glukozu (IGT) i poremećaj glukoze natašte (IFG), tj. stanja koja prethode nastanku šećerne bolesti. Rezultati Studije o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH pokazali su da preko petine stanovništva starijeg od 18 godina (21,7%) ima vrijednost šećera u krvi =ili>6,1mmol/l.
Prema ambulantno-polikliničkom morbiditetu, stopa obolijevanja stanovništva od šećerne bolesti kontinuirano raste u promatranom razdoblju, ali se broj registriranih oboljenja (70.986) smatra podcijenjenim. Na razini Federacije BiH još uvijek nije uspostavljen jedinstven registar oboljelih od dijabetesa, pa podatci nisu sveobuhvatni i praćenje indikatora je nedovoljno.

Čimbenici rizika
Rezultati najnovijih istraživanja o čimbenicima rizika po zdravlje, ukazuju da naši građani imaju izrazito nezdravi životni stil (pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, nezdrava prehrana…).
Po ocjeni ispitanika, bez obzira na dob, najveći utjecaj na njihovo zdravlje ima prehrana (72,1%), a potom podjednako tjelesna aktivnost i pušenje (66,7%), konzumiranje alkohola (62,2%) i društvene aktivnosti (46,5%), podatci su iz Studja o stanju zdravlja stanovnišva u Federaciji BiH koju je u 2012. godini proveo Zavod za javno zdravstvo u suradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva.
Više od trećine ispitanika (37,5%) u populaciji odraslih F BiH ima vrijednost indeksa tjelesne mase (ITM/BMI) iznad preporučanog, tj. prekomjerno je teško (ITM 25-29). Najviše prekomjerno teških je u dobnoj skupini 35-44 godine (41,8%), dok ih je najmanje u dobnoj skupini 18-24 godine. Više je prekomjerno teških muškaraca (45,2%) nego žena (29,6%). Gojazno je više od petine (21,2%) odraslih ispitanika (ITM ≥30). Pothranjenih (ITM < 18,5) je bilo samo 1,6%.
Ovo se može povezati s rezultatima istraživanju prehrambenih navika: samo 27,9% odraslih u Federaciji BiH svakodnevno konzumira povrće, i to više muškarci (26,4%) nego žene (23,3%). Voće svakodnevno konzumira nešto više od trećine odraslih (35,5%): žene više (38%) nego muškarci (33,1%).
Uz prehranu se kao neodvojivi združeni čimbenik rizika za dijabetes veže i tjelesna neaktivnost. Veoma mali procent odraslog stanovništva (24,6%) tjelesno je aktivno (tjelesna vježba koja dovodi do blage zadihanosti ili znojenja, češće od jednom tjedno). Dvije petine žena (44,0%) i skoro trećina muškaraca (32,7%) su tjelesno neaktivni. Najviše tjelesno aktivnih je u dobnoj skupini 18-24 godine (34,4%), a najmanje u dobnoj skupini 65 i više godina (8,9%).
Problem prekomjerne težine i gojaznosti sve češća je pojava i kod djece školskog uzrasta i nadilazi probleme vezane za pothranjenost. Prekomjernu težinu ima trećina (31,2%) djece dobi 5-10 godina, od kojih je gojazno 13,3%. U dobnioj skupini 10-15 godina, prekomjerno je teško 22,3% djece, a 3,9% je gojazno.
Ovo kolerira s lošim prehrambenim navikama školske djece koja svakodnevno konzumiraju nutritivno siromašne, a energijom bogate namirnice. Gotovo trećina (31,3%) djece dobi 5-15 godina svakodnevno konzumira slatkiše, a grickalice i čips njih 16,9% (Istraživanje o anemiji među djecom i ženama u Federaciji BiH, Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod za javno zdravstvo FBiH, Unicef 2012..
Zavod za javno zdravstvo FBiH radio je Istraživanje o prehrambenom okruženju u osnovnim školama na području kantona Sarajevo ( 2010.-2012.), istražujući značenje ponude, konzumiranja hrane i prehrambenih navika na stanje uhranjenosti djece. Sažeti rezultati pokazuju da:
• organiziranu užinu pruža 97% ispitivanih škola, od čega se u 34,5% škola užine pripremaju unutar škole, dok se u 65,5% škola, užine dostavljaju;
• u školama kojima se užina dostavlja, glavni kriterij za odabior dostavljača je najpovoljnija (najniža) cijena užine. Nutritivni sastav užina kao glavni kriterij za odabir dobavljača imalo je samo 27,6% škola, higijensku odnosno zdravstvenu ispravnost obroka u 10% škola, dok je u 3,4% škola to bio izbor roditelja te povjerenje odnosno reputacija dobavljača (3,4%);
• imovinsko stanje učenika utječe na ponudu užina u školi potvrdilo je 87% škola, što se neminovno odražava i na kvalitetu užine. Najčešće su to sendviči s paštetom, salamom i sirom (50%), potom slatka peciva (37%), pite i lisnata slana peciva (16%), pice i kolači (15%). To su sve uglavnom energijom bogate i jeftine namirnice. Od zdravih namirnica bilo je jedino voće s udjelom od od 3%. Svakako da ovakva prehrana nije u skladu sa Smjernicama za zdravu prehranu djece predškolskog i školskog uzrasta, Federalnog ministartstva obrazovanja i znanosti i Federalnog ministarstva zdravstva.
Ova istraživanja pokazuju kako je neophodno raditi na edukativnim programima za unaprijjeđenje prehrane, dostupnosti kvalitetnih namirnica, tjelesne aktivnosti te obvezno praćenje osobito populacije školske djece koja su u fazi intenzivnog rasta i razvoja, a i stvaranje navika i stla života.
Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo FBiH pokrenuli su, uz potporu Unicef-a, 2013. godine, integrirani interserktorski program „Zdravo jedi, zdravo rasti!”, a u tijeku je implementacija prve faze programa, pilot projekt, „Škole/vrtići prijatelji zdrave prehrane!”, u koji su uključeni odabrani vrtići s područja Federacije BiH. Primjenom certificirane sheme SZO, ispunjenjem 26 kriterija iz prehrane i tjelesne aktivnosti u vrtićkom kompleksu, ostvaruje se pravo na stjecanje naslova „Vrtić prijatelj zdrave prehrane”.

Pravilna prehrana započinje doručkom

Zdrava i uravnotežena prehrana je jedino dugoročno rješenje kojim se postiže i održava željena tjelesna težina, ali i održava zdravlje. Mnogi priznati nutricionisti zagovaraju uravnotežene obroke uz obvezni doručak.
Zašto je doručak bitan za dijabetičare pa i za zdrave ljude?
Dijabetičari kvalitetnim doručkom preveniraju hipoglikemiju, a zdrave osobe stvaraju preduvjete za aktivno i produktivno mentalno i tjelesno djelovanje tijekom cijelog dana. Osobe koje doručkuju brže i kvalitetnije rade, manje griješe, bolje pamte, a djeca unose više vitamina B i D, te željeza. Znanstveno je dokazano da doručak bogat složenim ugljikohidratima omogućava postupno otpuštanje glukoze u krv i povoljno djeluje na kratkoročno pamćenje. Poboljšava ukupno zdravlje, jača imunitet, pomaže u gubitku suvišnih kilograma, djeluje kao prevencija dijabetesa, a čak i smanjuje mogućnosti trovanja tvarima iz okoliša. Integralni i cjelozrnati kruh (imaju više minerala i vlakana od bijelog), nezaslađeni jogurt i proizvodi od obranog mlijeka, nezasićene masnoće, orašasto voće, svježe voće i lisnato povrće najbolji su za doručak. Ovakav doručak održava stalnu razinu šećera u krvi, sprječava napadaje gladi i prejedanje tijekom dana
U novije vrijeme preferira se zobena kaša s obranim mlijekom i brusnicama, smoothie od voća i povrća, kuhano jaje, omlet od bjelanjaka, rajčice i špinata uz krišku integralnog kruha, kao najbolji doručak za one koji doručkuju na poslu. Sok od povrća i/ili voća, nutritivno je bogat jer obiluje antioksidansima, vlaknima, mineralima i vitaminima. Mješavina zelene salate, špinata, celera, jabuka, kruški, banana i limuna, najprikladniji su smiksani ujutro jer su vrlo lako probavljivi.
I ostali obroci trebaju biti izbalansirani kako bi tijelu osigurali dostatne i kvalitetne količine ugljikohidrata, proteina, masnoća, vitamina i minerala te vlakana.
Treba usvajati zdrave i postupno mijenjati loše prehrambene navike kako bi se tijelo moglo prilagoditi. Preporuča se jesti polako, temeljito žvakati svaki zalogaj i uživati u hrani. Manji i češći obroci su bolji, jer obilni i teški obroci predstavljaju napor za probavni sustav. Poželjno je zamijeniti masnu hranu manje masnom uz kontroliran unos masnoća preferirajući one nezasićene. Svaki dan bi trebalo jesti raznobojno voće i povrće u najmanje 5 obroka. Kontrolirati želju za grickanjem, a ako se već gricka mogu se izabrati zdrave grickalice.
Od pića treba preferirati prirodnu vodu, nezaslađene sokove i čajeve. Izbjegavati napitke koja sadrže umjetna sladila kao i razne razbuđujuće napitke, a alkohol svesti na minimum. Iako klinička ispitivanja nisu dala odgovor koliko je potrebno unijeti vode i tekućine tijekom dana smatra se da 1,5 do 2 litre vode dnevno znatno olakšava bubrežnu funkciju čišćenja štetnih produkata iz krvi. Stručnjaci danas preporučaju 6 – 8 čaša dnevno tijekom cijele godine. Dnevni unos tekućine treba biti veći od količine koju izlučimo urinom, a boja urina pokazuje kolika je koncentracija urina. Boja mokraće treba biti svjetla, gotovo čista. Tamnožuta boja mokraće znači da trebamo više tekućine.
Pridržavanjem preporuka i navika zdrave prehrane prosječno se smanjuje broj unijetih kalorija, raznih aditiva i konzervansa. Cilj je postići raznovrsnu, uravnoteženu i kvalitetnu prehranu, jer je odgovorno ponašanje s cjelokupnom prehranom nužno.

Ne treba zaboraviti da je naše tijelo, pa i mi sami, ono što i kako konzumiramo.

© Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | Sunbless
  • Twitter
  • YouTube