Press "Enter" to skip to content

Svjetski dan čistih ruku

2,486

zd-1Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2008. godinu proglasila Međunarodnom godinom sanitacije, a „Svjetski dan čistih ruku“ je prvi put obilježen 15. oktobra iste godine. Ovaj dan obilježavamo u cilju povećanja svijesti o značaju pranja ruku za zdravlje. To bi trebalo da podstakne zemlje da analiziraju običaj pranja ruku svog stanovništva, jer rezultati do sada obavljenih analiza pokazuju da higijenske navike nisu razvijene na potrebnom nivou. Osnovna poruka koju nosi obilježavanje „Svjetskog dana čistih ruku“ je da je pranje ruku toplom vodom i sapunom najisplativija zdravstvena intervencija.
Higijena ruku je posebno važna, jer se prljavim rukama i neposrednim ili posrednim kontaktom preko predmeta ili materijala s kojima one dolaze u dodir šire mnoge zarazne bolesti, prije svega crijevne, akutne bolesti disajnih puteva, kožne bolesti, bolesti očiju (konjunktivitis) itd. Ruke su karika u lancu prenosa uzročnika zaraznih bolesti koja direktno povezuje uzročnika bolesti sa namirnicama. To je najčešći put zagađenja namirnica i prenosa zaraznih bolesti, a ujedno i razlog zašto se crijevne zarazne bolesti zovu i „bolesti prljavih ruku“.
Prije pranja ruku važno je podrezati i urediti nokte, jer se ispod njih sakuplja prljavština koja se ne može ukloniti samim postupkom pranja. Za pravilno pranje ruku potrebno je osigurati toplu, tekuću i zdravstveno ispravnu vodu, tekući sapun i jednokratne papirnate ručnike.
Ruke uvijek treba prati:
• Prije i poslije jela;
• Prije pripremanja hrane;
• Prije i poslije hranjenja i presvlačenja beba i male djece;
• Prije i nakon posjete bolesniku;
• Nakon upotrebe toaleta;
• Nakon čišćenja;
• Nakon rukovanja sa otpacima hrane ili pražnjenja smeća;
• Nakon dodirivanja lica, usta ili brisanja nosa;
• Nakon upotrebe cigareta (duhana);
• Nakon vožnje sredstvima javnog prevoza (autobusi, tramvaji, trojelbusi);
• Nakon kontakta sa životinjama;
• Poslije svake aktivnosti prilikom koje se može doći u dodir sa zagađenim predmetima, naročito u vrijeme proglašenja epidemija zaraznih bolesti (npr. gripa i sl).

Naročito je važno paziti na čistoću ruku kod djece, koja su najosjetljivija populaciona grupa. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u ukupnoj smrtnosti od bolesti praćenih dijarejom, u 90% slučajeva u svijetu su djeca starosne dobi do 5 godina. Ove bolesti najčešće nastaju zbog upotrebe neispravne vode, neodgovarajućih sanitarno-higijenskih mjera i neodgovarajuće lične i opšte higijene. Pranje ruku je jednostavna higijenska mjera, koja za 42-47% smanjuje rizik od nastanka bolesti praćenih dijarejom.
Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku toplom vodom i sapunom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama. Postupak pranja se sastoji od namakanja ruku pod mlazom tople vode, nanošenja tekućeg sapuna, utrljavanja sapunske pjene najmanje 20 sekundi (ako je moguće, preporučuje se upotreba četkice za uklanjanje prljavštine ispod noktiju).
Potrebno je temeljito istrljati ruke, uključujući prostore između prstiju, palčeve i vrhove prstiju. Upravo su ovo dijelovi na koje se ne obraća dovoljno pažnje prilikom pranja ruku, a gotovo sve što dodirujemo činimo vršcima prstiju i palčevima. Poslije sapunjanja, ruke se ispiru pod mlazom tople vode do uklanjanja tragova sapuna. Sušenje ruku se obavlja jednokratnim papirnatim ručnicima, koji se poslije upotrebe ubacuju u kantu sa poklopcem. Brisanje ruku platnenim ručnicima nije preporučljivo, jer su oni najčešće vlažni, čime se omogućava lakše širenje uzročnika bolesti.
Za pranje ruku je najbolji tečni sapun, a ako se koristi čvrsti sapun, treba ga poslije korištenja isprati pod mlazom vode i staviti u posudicu za sapun da se ocijedi i osuši.
U nekim situacijama je poželjno da se obavi i dezinfekcija ruku, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje preparate na bazi etil alkohola.

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama