Press "Enter" to skip to content

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV RAKA

1,289

Svjetski dan borbe  protiv raka obilježava se 4. veljače svake godine, kako bi se podigla svijest ljudi o mogućoj prevenciji, ranom dijagnosticiranju i što uspješnijem liječenju raka. Ove godine je fokusiran na uklanjanje stigme i 4 predrasude o raku:

  1. Ne treba govoriti o raku,
  2. Rak… nema znakova ili simptoma,
  3. Ja ne mogu ništa učiniti u svezi s rakom,
  4. Nemam pravo na zaštitu od raka

Dakle, ovo je dan kad trebamo zajedno glasno govoriti o raku, potrebi podizanja svijesti i znanja te otklanjanju  predrasuda.

O raku treba uvijek iznova govoriti i na njega upozoravati?

Među vodećim uzrocima smrti je u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će, bez efikasnih mjera intervencije, 84 milijuna ljudi umrijeti od raka u razdoblju između 2005. i 2015. godine. Svake godine kod više od 12 milijuna ljudi dijagnosticira se rak, a od njega umire 7,6 milijuna.

Rak …nema znakova niti simptoma? To ne znači da se rak nije već razvio!

Trećinu (33%) zloćudnih tumora je moguće izliječiti ranim otkrivanjem i pravovremenim liječenjem! Stoga je izuzetno važno otkriti ga u ranoj fazi (početnom stadiju).

Ne možemo ništa učiniti u svezi s rakom?

Više od trećine (30-40%) zloćudnih tumora moguće je spriječiti!  Ključ je u  životnom stilu. Nije lako promijeniti navike i način života ali je moguće:

  • reći „NE“ pušenju,
  • za nepušače, osobito djecu, osigurati prostore u kojima se ne puši kako ne bi bili izloženi pasivnom pušenju,
  • hraniti se zdravo,
  • održavati preporučenu tjelesnu težinu,
  • redovito biti tjelesno aktivan,
  • ograničiti konzumiranje alkohola,
  • zaštiti se od infekcija koje uzrokuju rak odgovornim ponašanjem,
  • ne izlagati se pretjerano suncu…

Nemamo pravo na zaštitu od raka!?

U FBiH  nema skrining (probir) programa za rano otkrivanje raka. Iako je javno zdravstvo prepoznalo problem raka, nažalost, još se nisu stekli svi uvjeti za poduzimanje značajnijih koraka kao što su: pokretanje programa ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva te program prevencije raka vrata maternice i cijepljenje protiv HPV-a. Za sada još uvijek nema cjelovitog i sveobuhvatnog programa kojim su zagarantirani dobri rezultati. Princip sveobuhvatnosti i dostupnosti preventivnih pregleda i edukacije trebao bi biti mnogo više ispoštovan.

Sve je još uvijek u okviru povremenih akcija u pojedinim gradovima i županijama, ovisno o dostupnim sredstvima i sluhu odgovornih.

Za uspjeh skrining programa neophodna je dobra suradnja Ministarstva zdravstva, Zavoda za javno zdravstvo, Zavoda zdravstvenog osiguranja, zdravstvenih ustanova, medija, udruga civilnog društva i naravno, građana.

Trebali bismo biti sretni što za 3 vrste raka postoje učinkoviti programi skrininga, ali nažalost to ne koristimo dovoljno.

Moramo se suočiti i s činjenicom da postoje i tipovi raka koji nisu preventabilni, koji se otkrivaju kasno, te da za neke tipove raka ima malo dostupnih terapijskih opcija.  Za rijetke vrste raka pojedini lijekovi nisu dostupni za naše građane. Zbog svega toga, treba pokušati povećati sredstava usmjerena u primarnu i sekundarnu prevenciju, suvremenu dijagnostiku, liječenje, rehabilitaciju i palijativnu skrb. Osobito pitanje financiranja hospicija, kao i rješavanje problema kršenja prava na liječenje i diskriminacije oboljelih i njihovih njegovatelja-obitelji.

Kako je dosta toga nedostatno i dalje imamo visoku smrtnost od raka.

Trebalo bi implementirati, već provjerene programe ranog otkrivanja raka, mijenjati percepciju društva kako rak ne mora značiti smrt, nego šansu za bolji i kvalitetniji život.

 A gdje smo mi?

Jedini pravi način za kvalitetnu borbu protiv raka je ujedinjenje svih društvenih struktura u toj namjeri. U tom smislu, nezaobilazna je uloga  i udruga civilnog društva  s ciljem podizanja i širenja glasa svih pacijenata oboljelih, od učestalih do rijetkih tipova,  raka bez obzira na dob te jedinstvenog predstavljanja njihovih interesa prema stručnim i državnim institucijama u FBiH. 

Registar raka, takođe, kao poseban informacijski sustav namijenjen kontinuiranom prikupljanju, pohrani i analizi podataka o osobama oboljelim od raka, predstavlja najefikasniju metodu procjene i kontrole utjecaja malignih tumora na zajednicu.

Registar raka u FBiH

Prikupljanje zdravstveno-statističkih podataka regulirano je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti («Službene novine FBiH» broj 29/05),  Zakonom o statistici u Federaciji BiH  («Službene novine FBiH», broj 63/03), Zakonom o evidencijama u oblasti zdravstva (Sl.novine FBiH, br.37/12) te programima statističkih aktivnosti i Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti FBiH. Na osnovu članka 18. stavak 1., u vezi s člankom 16. točka 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti Federalno ministarstvo zdravstva je donijelo i Uputu o mjerama i aktivnostima za sprječavanje, rano otkrivanje i suzbijanje maligne neoplazme («Službene novine FBiH», broj 2/08).

U cilju uspostave Populacijskog registra raka, Zavod za javno zdravstvo FBiH je 2004. godine pokrenuo aktivnosti na registriranju svih novih slučajeva raka na području FBiH. U tom smislu, na osnovi protokolarne suradnje s IARC  (Lyon) uvedena je nova metodologija registriranja raka, unos i elektronska obrada pomoću CanReg4 softvera.

Proces registracije raka u FBiH je decentraliziran. Zdravstvene ustanove primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i privatna zdravstvena djelatnost, prema navedenim zakonskim aktima, su obvezni dostavljati prijave obolijevanja/umiranja od raka nadležnom kantonalnom zavodu za javno zdravstvo, koji nakon logičke obrade i unosa u softver, elektronski dostavljaju podatke u Zavod za javno zdravstvo FBiH gdje se objedinjuju, obrađuju, analiziraju, interpretiraju i publiciraju.  Sustavom koordinatora registra (mreža koordinatora na općinskim, kantonalnim i entitetskoj razini) koji imaju pristup osobnim podatcima registriranih, osigurana je povjerljivost podataka.

Zbog mnogobrojnih izvora podataka, skupljanje podataka kao i njihovo povezivanje i objavljivanje je poprilično dugotrajan proces (ne samo kod nas nego i drugdje u svijetu) i obično traje dvije do tri godine.

U razdoblju od 2004. do 2011. godine ukupno je registrirano 39517 osoba oboljelih od raka (bez raka kože). Prema podatcima Zavoda za statistiku FBiH, u istom razdoblju, 30128 osoba je umrlo od raka, što čini 19,6% u ukupnom mortalitetu.

Teret raka u FBiH u razdoblju od 2004. do 2011. godine

rak-1Prosječno se registrira blizu 5000 novih slučajeva raka godišnje.

Prosječna stopa pojavnosti raka (237,6/100000) manja je nego u zemljama u okruženju.

Kretanje stope obolijevanja (registrirane) i umiranja od raka u FBiH u razdoblju od 2004. do 2011. g. po spolu

 rak-2

Omjer mortaliteta i incidencije, u promatranom razdoblju, ukazuje na znatnu subregistraciju oboljelih.

Udio morfološki verificiranih malignih neoplazmi (MV%) i prijavljenih samo na osnovu potvrde o smrti (DCO%) u FBiH po godinama (2004.-2011.)

 rak-3Udio morfološki verificiranih malignih neoplazmi pokazuje lagani porast. Međutim, znatan broj mikroskopski utvrđenih nije praćen akedvatnim povećanjem udjela morfološki verificiranih tumora (nedostaju patohistološki nalazi, nema podrške laboratorija). Udio prijavljenih samo na osnovu potvrde o smrti iako pokazuje trend opadanja, znatno je iznad prihvatljivih za kvalitetu podataka (5%).

Uočljiva je razlika u geografskoj distribuciji (najviše prijavljenih u Sarajevskom kantonu).

Prosječna stopa pojavnosti malignih neoplazmi u muškaraca u razdoblju od 2004. do 2011. godine po kantonima u FBiH (Mb/100000)

rak-4

 Prosječna stopa pojavnosti karcinoma u razdoblju od 2004. do 2011. godine u muškaraca iznosi 253,3/100000, u žena 221,9/100000.

Prosječna stopa pojavnosti malignih neoplazmi u žena u razdoblju od 2004 do 2011. godine po kantonima u FBiH (Mb/100000)

rak-5

 Vodeće lokalizacije raka među registriranim slučajevima u FBiH u razdoblju od 2004. do 2011. godine, indeks strukture

 rak-6

Pet najčešćih lokalizacija raka kod muškaraca (pluća, kolorektum, prostata, želudac, mokraćni mjehur) čine 62% svih lokalizacija.

Pet najčešćih lokalizacija raka u žena (dojka, kolorektum, grlić maternice, pluća, tijelo maternice) čine 57% svih lokalizacija.

Prosječna dob registriranih oboljelih – 61 godina (63 za muškarce; 60 za žene), s rasponom dobi oboljelih od ispod jedne godine do 98 godina. Pojavnost raka kod oba spola raste s godinama, osobito kod muškaraca, dok je veći udio žena u dobi od 25-54 godine.

Registrirani slučajevi raka u FBiH u razdoblju od 2004 2011. godine po dobnim skupinama i spolu,indeks strukture

rak-7

 Dosadašnja iskustva na uspostavi i vođenju populacijskog registra raka pokazuju njegovu ulogu u procjeni epidemiološkog profila raka u FBiH, opterećenosti društva rakom (incidenca, mortalitet), analizu vremenskih trendova (dob, spol, mjesto), ali i potrebu poboljšanja cjelovitosti i kvalitete registracije i korekcija uočenih nedostataka.

Prilog: promotivni materijali obilježavanja Svjetskog dana protiv karcinoma

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama