Press "Enter" to skip to content

Potencijalni rizici po zdravlje ljudi usljed neadekvatne dispozicije komunalnog i medicinskog otpada

1,132

211-1kOwt8.St.138Kada govorimo o problemu neadekvatne dispozicije čvrstih otpadnih materija u naselju najprije se razmatra njegov higijensko-epidemiološki značaj. Otpadne materije organskog porijekla direktno ugrožavaju okoliš i zdravlje stanovništva. Nestabilan organski materijal se raspada pri čemu se stvaraju neprijatni mirisi koji zagađuju zrak (sumpor-vodonik, merkapran, metan). U otpadu iz domaćinstava mogu se naći uzročnici tuberkuloze, infektivnog hepatitisa, trbušnog tifusa, paratifusa i dizenterije, stafilokoki, streptokoki i druge klice. Bakterije, kojima pogoduje lako bazična sredina nastala dodatkom pepela, duže zadržavaju svoju vitalnost u smeću. Nagomilano smeće služi kao mjesto za obilno razvijanje muha i glodara, koji prenose uzročnike bolesti na životne namirnice.

Nehigijensko otklanjanje otpadnih materija iz domaćinstava dovodi do trajnog zagađivanja zemljišta u naselju i oko njega. Produkti raspadanja opterećuju zemljište, procjeđuju se do prvog vodonosnog sloja i zagađuju vodu za piće. Kao posljedica tog zagađivanja može doći do epidemija. U naseljima gdje otplanjanje otpadnih materija nije riješeno na higijenski način, česte su crijevne infekcije kod stanovništva, javljaju se povremeno i epidemije crijevnih zaraznih oboljenja, a infestiranost crijevnim parazitima je veoma velika.

Prenošenje infekcije iz otpadnih materija do čovjeka može biti direktno i indirektno. Direktna infekcija može nastupiti usljed inficiranja ruku ili odjeće, kao i udisanjem prašine koja sadrži veliki broj bakterija. Indirektna infekcija nastaje ako se uzročnici bolesti prenose insektima i glodarima, preko inficiranih namirnica, preko zagađene vode za piće i sl.

Otpadne materije neorganskog porijekla, iako se ne raspadaju, svojim nagomilavanjem u domaćinstvima i naseljima sprečavaju normalnu djelatnost. Neorganski sastojci otpadnih materija iz naselja i industrije mogu sadržavati različite toksične materije (teške metale, pesticide, fenole, dioksine i sl.) koje predstavljaju veliku opasnost za ljude i životinje, naročito ako dospiju u vodotoke ili u vodu za piće. Procjedne vode iz smeća su naročito opasni zagađivači, jer odlaze u okolinu i zagađuju podzemne vode, koje su najznačajniji izvori vode za piće. Ovo je zbog geološkog sastava zemljišta naročito značajno spriječiti u kraškim područjima, kao što je Hercegovina.

Posebnu opasnost predstavlja otpad iz zdravstvenih ustanova. Opasni medicinski otpad čini samo 20% heterogene mješavine otpada, ali predstavlja veliki rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu. Medicinski otpad nosi veći potencijalni rizik za zdravlje ljudi nego druge vrste opasnog otpada zbog uzročnika infektivnih bolesti i toksičnih materija koje može sadržavati. Na taj način se mogu zaraziti pacijenti u bolnicama, zdravstveni radnici, kao i stanovništvo koje dođe u kontakt sa ovim otpadom. Značaj pravilnog postupanja sa opasnim medicinskim otpadom naglo raste posljednjih godina zbog pojave i širenja infektivnih bolesti, naročito zbog širenja rezistentnih (otpornih na lijekove) mikroorganizama iz zdravstvenih ustanova u životnu sredinu.
Glodari i insekti su naročito opasni ako imaju slobodan pristup mjestima sa visokom koncentracijom uzročnika infektivnih bolesti.

Medicinski otpad (odbačeni materijali i upotrijebljeni proizvodi), takođe može izazvati trovanja i dovesti do niza povreda (npr. opekotine, posjekotine). Okoliš zagađuju i otpadne vode iz zdravstvenih ustanova, kao i odbačeni lijekovi (antibiotici, citostatici) i toksični elementi i spojevi (živa, dioksin) ukoliko se odlažu zajedno sa komunalnim otpadom. Pored toga, medicinski otpad iz bolnica može sadržavati otpad određenog nivoa radioaktivnosti.

Sve osobe koje mogu doći u kontakt sa opasnim medicinskim otpadom izložene su
potencijalnom riziku po zdravlje i to:
• medicinsko osoblje: ljekari, medicinske sestre, ostali medicinski i nemedicinski
radnici u zdravstvenim ustanovama;
• pacijenti u i van zdravstvenih ustanova i njihovi posjetioci;
• zaposleni u javno komunalnim preduzećima koji rukuju i prevoze otpad;
• zaposleni na deponijama, uključujući one koji pretražuju otpad;
• cjelokupno stanovništvo, a posebno djeca ukoliko se igraju sa predmetima koji se
mogu naći u otpadu van zdravstvenih ustanova.
Stanovništvo može biti izloženo riziku od medicinskog otpada na direktan i indirektan način, različitim putevima kontaminacije:
• Udisanjem,
• Prodiranjem kroz kožu,
• Putem zagađene vode i hrane.

Neobrađeni opasni medicinski otpad se ne smije odlagati zajedno sa komunalnim otpadom. Ukoliko se neobrađeni opasni medicinski otpad sakuplja i odlaže zajedno sa komunalnim otpadom, naročito na mjestima koja nisu predviđena za deponovanje, opasnost po zdravlje stanovništva se višestruko povećava. Ovih dana smo suočeni sa problemom neodvoženja komunalnog otpada sa ulica Mostara, što predstavlja potencijalnu opasnost od pojave zaraznih bolesti. Zbog toga bi grad Mostar i njegove općine morali omogućiti da se ovaj otpad što je moguće prije ukloni. Mjesta na kojima je otpad sakupljan potrebno je oprati mlazom vode i izvršiti dezinfekciju, te dezinsekciju i deratizaciju zbog sprječavanja razmnožavanja insekata i glodara.

Stanovništvu se savjetuje:
• Da odvaja sekundarne sirovine (papir, staklo, plastiku i dr.) od organskog otpada,
• Da kartonsku ambalažu presuje prije odlaganja;
• Da koristi namjenske kese za komunalni otpad koje su čvršće od običnih kesa i mogu se zavezati (Dobro zavezati kese!);
• Da otpad odlaže samo na mjesta koja su unaprijed određena;
• Da ne baca otpad u rijeku;
• Da obuću izuva i čisti prilikom ulaska u stan/kuću;
• Da pojača higijenske mjere zaštite u domaćinstvu.

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama