Podizanje svijesti o karcinomima

Categories: Novosti

world-cancer-day-2017Svake godine, više od 14 milijuna ljudi oboli od raka (2012.g), većinom osoba koje žive u zemljama sa niskim i srednjim prihodima (LMICs). U 2015. godini, 8,8 miliona umrlo je od raka, što predstavlja jedan od šest svih smrtnih slučajeva u svijetu. Broj smrtnih slučajeva zbog raka u siromašnim zemljama (LMICs) premašuje broj umrlih od HIV-a / AIDS-a, tuberkuloze i malarije zajedno. Približno dvije trećine smrti od raka se javlja u manje razvijenim zemljama, gdje su stope smrtnosti veće zbog kasne faze prijavljivanja, te manje pristupačnosti opcija za tretman. Očekuje se da će broj novih slučajeva rasti za oko 70% u naredna dva desetljeća.
S tim u vezi je i u Federaciji Bosne i Hercegovine urađena Strategija za prevenciju, tretman i kontrolu malignih neoplazmi 2012-2020.Najčešća smrtnost od karcinoma u 2015. godini je bila zbog:

U svijetu:
1. Pluća (1.69 miliona umrlih)
2. Jetra (788 000 umrlih)
3. Kolorectalni Ca (774 000 umrlih)
4. Želudac (754 000 umrlih)
5. Dojka (571 000 umrlih)

U Federaciji BiH:
1. Pluća ( 1025 umrlih)
2. Kolo-rektalni Ca (468- 282+186 umrlih)
3. Želudac ( 337 umrlih )
4. Jetra (320 umrlih)
5. Dojka (302 umrlih)

U isto vrijeme u Federaciji BiH, prevalenca malignih neoplazmi je u porastu za više od 50% u periodu 2004-2015. godine, sa stopom od 291/100 000 u 2004. g, 493/100 000 u 2009.g, do 621/100 000 tokom 2015 g. Također, tokom 2015 g. umrlo je 4550 osoba, od čega 57% muškaraca. Iste godine, 2015. je umrlo ukupno 18 djece (0-19 godina) od zloćudnih i benignih neoplazmi u Federaciji BiH.
Posljedice kašnjenja u prepoznavanju simptoma vode smanjenju mogućnosti za tretman i povećanoj vjerojatnosti umiranja i invalidnosti zbog uznapredovalosti oboljenja. Od ključne važnosti je identificirati i ukloniti prepreke pravovremenoj dijagnozi i liječenju, što omogućava adekvatan pristup zdravstvenoj i palijativnoj zaštiti za što veći broj osoba.
Kako bi smanjili prerano umiranje od nezaraznih bolesti i ostvarili 3.4 UN Globalne razvojne ciljeve (UN SGD) od 2015. kao i globalni cilj naveden u Globalnom Akcionom planu za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti 2013-2020, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje efikasnu implementaciju sveobuhvatne kontrole raka.
Oko jedne trećine smrtnih slučajeva od raka je zbog rizika ponašanja i ishrane- visokog indeksa tjelesne mase, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti, upotrebe duhana, i konzumiranja alkohola.
Upotrebe duhanskih proizvoda je najvažniji faktor rizika za rak, i odgovoran je za oko 22% smrti od svih karcinoma.
Rak izazivan infekcijama, kao što su hepatitis i humani papiloma virus (HPV), su odgovorni za do 25% slučajeva raka u nerazvijenim zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Ekonomski uticaj raka je značajan i u stalnom je porastu. Ukupni godišnji ekonomski trošak za tretman od raka u 2010. godini procjenjuje se na oko US $ 1,16 trilliona.

Postoje tri koraka do rane dijagnoze:
• Korak 1: svijest o simptomima raka i pristupima za tretman;
• Korak 2: klinička evaluacija, dijagnoza, klasifikacija i tipizacija;
• Korak 3: pristup liječenju, uključujući olakšanje bolova

Nedostatak svijesti o simptomima raka je čest i može dovesti do dužeg intervala procjene simptoma i značajnih kašnjenja u traženju zaštite. To se posebno odnosi na rak s nejasnim simptomima i sa rakom u ranom djetinjstvu.

Smanjenje opterećenja rakom

Između 30-50% karcinoma se može trenutno spriječiti, i to izbjegavanjem faktora rizika i provođenjem postojećih strategija prevencije zasnovanih na dokazima. Teret raka može se smanjiti kroz rano otkrivanje raka i aktivnim praćenjem pacijenata koji imaju rak. Mnogi karcinomi imaju velike šanse da se izliječe, ako se rano otkriju i tretiraju na adekvatan način.
Ključne komponente kontrole kroz rano otkrivanje raka je SZO opisala:
(i) rana dijagnoza, svjesnost prepoznavanja simptomatskih znakova raka kod pacijenata;
(ii) identifikacija asimptomatske bolesti kod zdravog stanovništva
(iii) klinička ocjena, dijagnostika i tretman

Šta izaziva rak?

Rak proizlazi iz transformacije normalnih stanica u tumorske stanice kroz višestepene procese koji obično napreduje iz prekanceroznih lezija ka malignom (zloćudnom) tumoru. Ove promjene su rezultat interakcije između genetskih faktora osobe i vanjskih agenata, što uključuje:
• fizički kancerogeni, kao što su ultraljubičasta i jonizujuća zračenja;
• kemijski kancerogeni, koji postoje kao zagađivači: azbest, komponente duhanskog dima (iz zraka), aflatoksina (iz hrane), i arsena (iz vode);
• biološki kancerogeni, kao što su infekcije sa određenim virusima (HPV, Hepatitis B i C, Epstein-Barr virus, HIV), bakterijama (Helicobacter pylori), ili parazitima.

Starenje je još jedan fundamentalni faktor za razvoj raka. Učestalost raka raste dramatično sa godinama, najvjerovatnije zbog nagomilavanja ukupnog rizika za određene vrste raka koje se povećavaju s godinama, a smanjivanjem mehanizma „popravka“ kako je osoba starija.

Međunarodni dan svjesnosti o karcinomima kod djece ili u djetinjstvu obilježava se 15.februara/veljače.
SZO je naglasio važnost rane dijagnoze raka u djetinjstvu i poboljšanje pristupa liječenju djece i adolescenata s rakom. Termin “rak u djetinjstvu” se najčešće koristi za označavanje raka koji se javlja kod djece prije 18 godina starosti. Pojavnost raka u djetinjstvu je globalno rijetkost, predstavlja između 0,5% i 4,6% od svih karcinoma. Ukupne stope incidencije raka djetinjstva variraju između 50 i 200 na milion djece širom svijeta.
Važno je da se promovišu rane dijagnoze među roditeljima, unutar zajednice i među zdravstvenim radnicima kroz osnaživanje, obrazovanja i jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema. Naglašavajući važnost rane dijagnoze, SZO upozorava da se rak u djetinjstvu uglavnom ne može spriječiti. Kada je dijagnostikovan rano, rak u dječijoj dobi većinom se može efikasno tretirati, što rezultira visokom stopom izliječenja.

Barijere u ranoj dijagnostici kod pedijatrijskih pacijenata oboljelih od karcinoma

Svake godine, kod više od 200.000 djece dijagnosticira se rak – bolest koja pogađa bezbroj obitelji i zajednica u svim regijama svijeta. Pristup kvalitetnoj njezi, znači da više od 80% djece s rakom mogu opstati, živjeti punim i zdravim životom. Međutim, mnoga djeca u zemljama sa niskim i srednjim prihodima nemaju adekvatnu skrb, i kao rezultat toga, više od 90% smrtnih slučajeva raka u djetinjstvu javlja se u nerazvijenim zemljama.
Djeca sa simptomima raka su posebno ugrožena zbog kašnjenja u dijagnostici i liječenju , što zbog faktora bolesti, što zbog faktora u vezi sa pacijentom, uključujući potencijalne nemogućnosti da se komunicira, ne preproznaju simptomi, postoji ograničenje svijesti, heterogene i nespecifične simptomatologije, koja se obično preklapa s benignim stanjima, i relativno rijetke zastupljenosti ozbiljnih bolesti u mlađoj životnoj dobi.
Trebalo bi da sve zemlje obezbijede najbolje šanse svakom djetetu besplatno preživljavanje od raka – podizanjem svijesti, poboljšanim pristupom tretmanu, boljim razumijevanjem zašto i gdje su djeca dijagnosticirana. Potrebno je da im se omogući najbolji mogući tretman, palijativna njega i pomoć, kako djeci tako i njihovim porodicama.

Najčešći tipovi raka u djetinjstvu

Obrazac pojavljivanja raka u djetinjstvu značajno se razlikuje od onih među ljudima svih ostalih uzrasta. U principu, leukemija čini oko trećine svih karcinoma u djetinjstvu. Drugi najčešći malignomi su limfomi i tumori centralnog nervnog sistema. Postoji nekoliko vrsta tumora koji se javljaju gotovo isključivo kod djece, uključujući neuroblastoma, nefroblastom, meduloblastoma i retinoblastom. Rak dojke, pluća, debelog crijeva ili rektuma, obično se javlja kod odraslih, izuzetno rijetko u djece. Vrlo slične rezultate i zastupljenost pokazuju i dostavljeni i obrađeni podaci iz Can Rega 4. koje posjeduje i ZZJZFBiH.
U Federaciji BiH je tokom 2015., prema raspoloživim pokazateljima u Registru za rak, oboljelo 22 dječaka i 25 djevojčica (0-19 godina). Djevojčice su najviše oboljele u dobi mlađoj od 5 godina, njih 11, dok je 9 dječaka oboljelo u starosti od 5-9 g. U oba spola su vodeći tumori centralnog nervnog sistema., i to kod mlađih dobnih skupina.
Ukupna zastupljenost karcinoma među populacijom 0-19 g u FBiH je 1,02% svih prijavljenih slučajeva tokom 2015 g .

Koji su poznati rizici za razvoj malignih tumora u djetinjstvu?

Do danas je identifikovano samo nekoliko utvrđenih faktora rizika za rak djece. To uključuje jonizujuća zračenja i uzimanje pojedinih hormona tokom trudnoće (srećom, tretman Diethylstilbestrolom se više ne koristi). Jedan broj oboljelih od raka u djetinjstvu je povezan sa genetskim faktorima, kao što je i pojava razlika u učestalosti raka djece između različitih etničkih skupina. Individualna osjetljivost na osnovu genetike može igrati ulogu, a također su neka istaživanja pokazala da virusi, kao što su Epstein-Barr, hepatitis B, Herpes i HIV, mogu doprinijeti povećanju rizika za razvoj nekih vrsta raka kod djece.

Koje su šanse za liječenje raka u djetinjstvu?

U visoko razvijenim zemljama, oko 80% djece s rakom preživi pet iliviše godina nakon dijagnoze raka. Ove poboljšanje ishoda dovodi se u vezu sa rastućim brojem populacije u dugoročnom preživljavanju, ali i sa poboljšanim kontinuitetom praćenja pacijenata od dijagnostike, tretmana i sveukupne njege. Prognoza je znatno lošija za djecu sa dijagnozom raka u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Faktori koji ovo objašnjavaju uključuju: kasna dijagnoza raka dovodi do niže razine efikasnog tretmana; slabo opremljene bolnice bez odgovarajućih lijekova i opreme; druge bolesti koje djeca mogu imati; i nedostatak znanja o raku među primarnim zdravstvenim radnicima. Osim toga, liječenje nije pristupačno i nije moguće za mnoge roditelje koji trebaju sami platiti troškove liječenja.
Gdje se podaci o raku u djetinjstvu mogu naći?
Podaci o učestalost raka ogledaju se u registrima za rak, ali postoje manje takvih registara u zemljama sa niskim i srednjim prihodima nego u visoko razvijenim zemljama. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) kroz svoje Globalne inicijative za Rak razvoj registra (GICR http://gicr.iarc.fr/) gradi nacionalne kapacitete za registraciju raka u zemljama sa niskim prihodima.
Federacija BiH trenutno koristi Can Reg 4.
Dajući značaj ovom danu, International Childhood Cancer Awareness Day (ICCD) 2017. u EU Parlamentu 07.03.2017. u Briselu će organizovati skup pod motom – ‘Prekretnice i pogled ka inovacijama koje čuvaju živote’ u smislu razvoja pedijatrijskih lijekova za rak.

© Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | Sunbless
  • Twitter
  • YouTube