Press "Enter" to skip to content

Palijativna skrb ili kako pomoći bolesnicima sa smrtonosnim bolestima

2,006

Palijativna skrb sastavni dio ljudskog prava na dostojanstven život u terminalnoj fazi bolesti i smrt dostojnu čovjeka. Naš zdravstveni sustav u tom smislu prepoznaje i tretira samo bol, kao jedan od simptoma koje imaju svi teški bolesnici. Tu su i ostali simptomi: mučnina, nesanica, problemi s disanjem, gubljenje težine i snage, pojava dekubitusa ( rana od ležanja), strah od smrti…

Palijativnom njegom se bolesnicima suočenim sa smrtonosnom bolešću i njihovim obiteljima unapređuje kvaliteta života.

To se čini kroz sprječavanje i olakšavanje simptoma bolesti kroz njihovo rano otkrivanje, procjenu, liječenje , olakšavanje boli i ostalih tjelesnih, psihičkih, psihosocijalnih i duhovnih problema, jer je čovjek cjelina u kojoj razlikujemo: tjelesnu (soma), duševnu (psyche) i duhovnu (pneuma) razinu.

Posebna pozornost je potrebna u odgoju šire javnosti o odgovarajućim vidovima palijativne skrbi

S palijativnom skrbi treba započeti po mogućnosti odmah na početku suočavanja s dijagnozom teške bolesti, jer bez obzira o komu se radi svaki čovjek treba „odreagirati“ svoju dijagnozu kroz faze: psihološke prilagodbe, ljutnje, depresije, prigovaranja, depresije i prihvaćanja.

Bolest je tjelesna (somatska), a patnja zbog nje psihička. Zbog toga je veoma važno znati pokazati razumijevanje i zainteresiranost za probleme i potrebe bolesnika. Bolesnik treba biti uvjeren da ćemo osjetiti njegove brige i tjeskobe i ispuniti njegova očekivanja. U isto vrijeme treba znati sebe obraniti od negativnih utjecaja bolesnika na naše zdravlje, jer često i onaj tko pomaže takvom bolesniku oboli. U svakom slučaju , bolesnici očekuju ,ako ne ozdravljenje ,ono, bar, znake nade, suosjećanja i pažnje. Vrlo je važno znati slušati, nekad je i samo to dovoljno.

Od bolesnika koji trebaju palijativnu skrb polovica boluje od raka, a ostali od posljedica moždanog udara i ostalih kroničnih neuroloških bolesti, jetre, srca, pluća, bubrega…

Treba napraviti distinkciju između palijativne skrbi i terminalne skrbi ( tzv. hospicijska skrb) koja obuhvaća medicinsku pomoć u zadnjim danima života i pomoć obitelji u fazi žalovanja.

Iako u svijetu postoje različiti modeli palijativne skrbi, svima njima je cilj ne samo “ukloniti bol i sve ostale simptome koji se pojave” nego “bolesniku u svakom trenutku pružiti potrebnu i odgovarajuću njegu koja mu osigurava najbolju moguću kvalitetu života “, te mu “osigurati dostupnost potrebnih informacija u svako doba “

Zdravstvene ustanove primarnog nivoa (domovi zdravlja) bi trebale imati palijativni interdisciplinarni tim kućnih posjeta: liječnik, medicinska sestra, fizikalni terapeut, socijalni radnik s posebnom izobrazbom za pristup pacijentu, ambulantu za bol i palijativnu skrb te dnevni boravak.

Kako to u našim uvjetima ne postoji,  UG «Agata», Čapljina,  čijia je predsjednica prim.mr.sc. Vesna Korda-Vidić kroz  projekt  «Palijativna skrb» pokrenut će široku kampanju educiranja građana, volontera i članova obitelji teških bolesnika kako skrbiti i pomoći teško oboljelim sugrađanima.

 

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama