Press "Enter" to skip to content

Obilježavanje svjetskog dana mentalnog zdravlja 2018.

0

Adolescencija i prve godine odrasle dobi su vrijeme u životu kada se dešavaju mnoge promjene, kao što su promjena škole, napuštanje porodice i započinjanje samostalnog života, kretanje na fakultet ili prvo zaposlenje. Za mnoge, to je uzbudljiv period, ali može biti i stresan period pun napetosti. U nekim slučajevima, ukoliko se to ne prepozna i adresira, ova osjećanja mogu voditi do mentalnih poremećaja. Veoma raširena upotreba online tehnologija, iako bez sumnje daje mnogobrojne benefite, može donijeti i dodatni pritisak, budući da povezanost sa virtuelnim mrežama raste u bilo koje doba dana ili noći. Mnogi adolescenti takođe žive u područjima pogođenim ljudskim katastrofama kao što su konflikti, prirodne katastrofe i epidemije. Mladi ljudi koji žive okruženi takvim situacijama su posebno osjetljivi na mentalni distres i poremećaje.

Polovina od svih mentalnih poremećaja počinje do četrnaeste godine

Polovina mentalnih poremećaja počne prije 14-e godine, ali većina slučajeva prođe neprimjetno i netretirano. Kada je u pitanju teret poremećaja među adolescentima, depresija je treći vodeći uzrok. Suicid je drugi vodeći uzrok smrtnosti među populacijom od 15 do 29 godina starosti. Zlouporaba alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci među adolescentima je veliki problem u mnogim zemljama i može voditi do rizičnih ponašanja kao što je nezaštićen seksualni odnos ili opasna vožnja automobilom. Pored ovoga, poremećaji ishrane su takođe briga.

Porast spoznaje o važnosti jačanja mentalne rezilijencije

Srećom, raste spoznaja o važnosti pomaganja mladim ljudima da razvijaju mentalnu otpornost od najranije dobi da bi se znali nositi sa izazovima današnjeg svijeta. Dokazi rastu i jačaju da promoviranje zaštite adolecentovog zdravlja ne donosi blagodati samo adolescentovom zdravlju kratkoročno i dugoročno, nego i ekonomiji i društvu, budući da će zdravi mladi ljudi moći bolje doprinijeti na radnom mjestu, u svojim porodicama i društvu u cjelini.

Prevencija počinje sa boljim razumijevanjem

Mnogo se može učiniti da se pomogne u jačanju mentalne otpornosti od rane dobi da bi se prevenirao distres i mentalni poremećaji među adolescentima i mlađim odraslima, kao i oporavak od mentalnog poremećaja. Prevencija započinje sa sviješću o razumijevanju prvih znakova i simptoma mentalnog poremećaja. Roditelji i učitelji mogu pomoći u izgradnji životnih vještina djece i adolescenata da bi im se pomoglo u nošenju sa svakodnevnim izazovima kod kuće i u školi. Psihosocijalna podrška može biti pružena u školama i u zajednici kao i poboljšavanje i proširivanje edukacije zdravstvenih radnika da bi naučili detektirati mentalne poremećaje i raditi sa njima.

Ulaganja vlada i uključenost socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog sektora u sveobuhvatne, integrirane programe bazirane na dokazima su ključni za mentalno zdravlje mladih. Ova ulaganja bi trebala biti povezana sa programima podizanja svijesti među adolescentima i mlađim odraslima kako da čuvaju svoje mentalno zdravlje i da pomognu vršnjacima, roditeljima i učiteljima u podršci svojim prijateljima, djeci i učenicima. Ovo je fokus ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH implementirao je preventivni program “Povećanje blagostanja adolescenata kroz jačanje protektivnih faktora u školskom okruženju” (Izvještaj možete naći na našoj web stranici: www.zzjzfbih.ba), u suradnji sa centrima za mentalno zdravlje, a uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva, Projekta mentalnog zdravlja u BiH, Asocijacije XY i Ambasade Švicarske. Program je proveden u deset lokalnih zajednica, u 41-om odjeljenju drugih razreda srednjih strukovnih škola i gimnazija. Ukupno je program prošlo 852 učenika srednjih škola u Federaciji BiH.

Program se počeo provoditi početkom školske godine (oktobar 2016), a završio se krajem školske godine (juni 2017). Ciljevi programa su bili utvrditi suicidalni rizik, rizične faktore i percepciju zadovoljstva učenika školom prije i poslije intervencije kod učenika drugih razreda srednje škole. Intervencija se sastojala od rada na jačanju protektivnih faktora, tj. od pet tematskih radionica: emocionalna regulacija, asertivnost, donošenje odluka/rješavanje problema, nasilje putem interneta i rodno uslovljeni problem, te traženje profesionalne pomoći u školi i zajednici.

U kreiranju programa, pored ciljne skupine, uključeni su roditelji, razrednici djece sa kojima se provodio program, stručno osoblje psihološko-pedagoške službe škola, čime se i osigurala održivost programa. Naime, cilj programa nije bio usmjeren samo na kratkoročne, već i na dugoročne “efekte”, te smo u procesu edukacije obučili psihologe/pedagoge u školama vještinama i znanjima za provedbu ovog programa za intervencije na budućim generacijama.

Budući da je program bio veoma uspješan i nadasve koristan, Ambasada Švicarske će i ove godine podržati provedbu pomenutog preventivnog programa sa kojim se kreće u oktobru tekuće godine.