Press "Enter" to skip to content

Obilježavanje Svjetskog dana hrane 2011

1,877

Cijene hrane – od krize do stabilnosti”

U svijetu se, svake godine, 16tog oktobra obilježava Svjetski dan hrane. Inicijativa obilježavanja Svjetskog dana hrane zapravo potiče iz  poljoprivrednog sektora, odnosno, od Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija i pokrenuta je s ciljem  da se:

  • skrene pažnja  na poljoprivrednu proizvodnju,
  • ohrabri ekonomska i tehnička saradnja među zemljama u razvoju,
  • ohrabri učešće ljudi sa sela  u odlučivanju i aktivnostima koje mogu uticati na  njihove uslove života,
  • podigne svijest javnosti o problemu gladi u svijetu kao i da se
  • ojača internacionalna i nacionalna solidarnost u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva

U svjetlu ovih ciljeva, izabranom temom ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane „Cijene hrane –od krize do stabilnosti”  želi se skrenuti pažnja na problem porasta cijena hrane,  kao i na to,  što se može učiniti da se uticaj ove krize na najvulnerabilnije bude što manji.

Promjene cijena,  a posebno njihov porast, predstavljaju glavnu prijetnju za snabdjevenost hranom zemalja u razvoju. To se osobito odnosi na  siromašne zemlje – uvoznice hrane, jer skokvi cijena hrane dovode do poskupljenja njenog uvoza.

Na nivou pojedinca, promjene i skokovi cijena, mogu prouzročiti svakodnevno oskudijevanje u hrani. I, sasvim je jasno – u konačnici je ugroženo zdravlje.  Posljedice uticaja nedostatne ishrane na zdravlje su mnogobrojne i variraju od bolesti usljed nedostatka mikronutrijenata, koje najčešće pogađaju vulnerabilne populacione grupe, do akutne pothranjenosti.

To svakako argumentira adresiranje ovog problema i od strane zdravstvenog sektora.

Prema podacima FAO-a,  stopa podhranjenosti u Bosni i Hercegovini u 2010 godini bila je manja je od 5%, što je slično očekivanom procentu podhranjenosti u  populacijama razvijenih zemalja, koji se kreće od 4 do 7%.

Također, istraživanje  o majkama i djeci su Federaciji Bosne i Hercegovine provedeno od strane Federalnog zavoda za javno zdravstvo (MICS 2006.) nije našlo veliki procent pothranjenih među djecom starosti od 0-5 godina. Ukupno je nađeno:

–      3% pothranjene  djece (težina u odnosu na dob),
–      5% mršave djece (težina u odnosu na visinu)  i
–      9% djece zaostale u rastu (visina u odnosu na dob),

Međutim, isto istraživanje je među romskom djecom  našlo  značajno veće stope podhranjenosti

–      24.2% romske djece je umjereno, a 12.1% ozbiljno zaostalo u rastu dok čak
–      50% romske djece starosti 0-6 mjeseci pati od hronične  podhranjenosti.

Dakle, može se zaključiti da podhranjenost generalno ne predstavlja izražen  javno zdravstveni problem ali značajano prisustvo podhranjenosti u identificiranoj vulnerabilnu grupi, zahtijeva ciljane interventne aktivnosti.

Nizak socioekonomski status  individua i grupa se međutim, sve više ispoljava povećanim rizikom od gojaznosti. To se pripisuje negativnom uticaju niskog dohotka i niskog nivoa obrazovanja na odabir namirnica, i podrazumijeva konzumaciju jeftinih namirnica  lošeg nutritivnog kvaliteta, te konzumaciju energijom bogatih, a nutrijentima siromašnih namirnica.

Zato, u kontekstu pojave problema promjena i skokova cijena (volatilnost), svakako treba pomenuti da se u Federaciji BiH  registruje dvostruki teret loše ishrane. Prema posljednjim raspoloživim podacima iz istraživanja Zavoda, 41% populacije odraslih je prekomjerno teško, a 21,5% gojazno, a prekomjerna težina je ustanovljena i kod 17% djece starosti 0-5 godina.

Istraživanja prisustva mikrodeficijencija koja je proveo Zavod u vulnerabilnim populacionim grupama, pokazala su prisustvo anemija uslijed deficita željeza u  populaciji trudnica i dojilja, a snižene vrijednosti hemoglobina nađene su kod  37,5% trudnica  i 46,5% dojilja.

Kako je cilj ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane iznaći  i ponuditi načine savladavanja volatilnosti cijena,  predlaže se intersektorsko djelovanje i poduzimanje dvije grupe  mjera:

–      prva grupa mjera uključuje specifične intervencije usmjerene na smanjenje volatilnosti cijena (npr. održavanje zagarantovanog protoka roba),
–      dok se druga grupa mjera  odnosi na smanjenje negativnih efekata volatilnosti cijena na zemlje i individue (npr. osiguravanje urgentnih rezervi hrane, dodjela vaučera za hranu najugroženijim)

Sektor javnog zdravstva, u saradnji s drugim sektorima, može odigrati značajnu ulogu u smanjenju negativnih efekata krize vezane za cijene hrane, na više načina:

–       promoviranjem  optimalne fetalne ishrane; a posebno uspostavom ciljanih programa (npr saplementacija mikronutrijentima za grupe nižeg socioekonomskog statusa)
–       promoviranjem dojenja koje osigurava optimalan unos mikronutrijenata i nije pogođeno promjenom  cijena 
–       implementacijom programa vezanih za ishranu u školama koji  bi uključili edukaciju  djece, nastavnika i drugog školskog osoblja; raspoloživost zdravih namirnica u školskim kantinama, kao i obezbjeđenje školskih obroka, posebno za socio ekonomski vulnerabilnu djecu
–       promoviranjem programa odgovarajuće fortifikacije mikronurijentima u slučaju pojave  deficijencije na populacionom niou
–       uticajem na nutritivni kvalitet hrane u javnim institucijama
–       promoviranjem konzumiranja voća i povrća
–       jačanjem kapaciteta za ostvarenje uloge u sistemu sigurnosti hrane posebno kada su u pitanju laboratorijske usluge i naučno istraživačkog rada. 
–       informiranjem i edukacijom stanovništva razvojem smjernica za ishranu i smjernica za sigurnost hrane, za opću populaciju i za vulnerabilne grupe, koje će elaborirati i  cijene i dostupnost hrane
–       promoviranjem zdrave ishrane i zdravih izbora pojedinaca kroz sistem primarne zdravstvene zaštite (uspostavom savjetovališta za ishranu, praćenjem rasta i razvoja djece, provođenjem programa saplementacije trudnica itd.
–       uspostavom sistema kontinuiranog monitoringa stanja uhranjenosti i unosa  hrane uključujući i stanje mikronutrijenata, za različite dobne i socioekonomske grupe
–       evaluacijom uticaja relevantnih programa i politika drugih sektora s ciljem da se  zdravlje integriše u sve politike usmjerene na ishranu, snabdijevanje hranom i sigurnost hrane, te
–       provođenjem  javno zdravstvenih istraživanja koja doprinose razumjevanju uloge faktora ishrane i prehrambenog okruženja u razvoju i prevenciji bolesti i pružaju dokaze za  intervencije.

Svjetski dan hrane je posebno aktivno obilježen od strane Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, koji je proglasio mjesec oktobar, mjesecom pojačane kontrole hrane i  tim povodom upriličio niz aktivnosti (za više informacija vidi http://www.zjztk.ba/). kao i od strane Zavoda za javno zdravstvo Zenica, koji je ovaj dan obilježio seminarom o proizvodnji, kvalitetu i cijenama namirnica kao relievantnim faktorima zdravlja (za više informacija http://www.javnozdravstvo.ba/). Predstavnici Federalnog zavoda su se pridružili promotivnoj manifestaciji Tuzlanskog zavoda i seminaru Zavoda za javno zdravstvo Zenica, u želji da pruže  podršku obilježavanju ovog značajnog datuma i stimuliraju širenje njegovog obilježavanja na ostale kantone, odnosno na područje cijele Federacije.

Obilježavanje Svjetskog dana hrane u Tuzlanskom kantonu

Obilježavanje Svjetskog dana hrane u Zeničko-dobojskom kantonu

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama