Nedovoljna fizička aktivnost – javno zdravstveni problem

Categories: Novosti - Tags:

Nedovoljna fizička aktivnost je jedan od vodećih javno zdravstvenih problema, zbog čega se kao dio svjetske „Inicijative kretanje za zdravlje”, koja promoviše fizičku aktivnost i zdrav način života tokom cijele godine, obilježava Međunarodni dan fizičke aktivnosti – 10. maj.

Prema podacima SZO, hronične nezarazne bolesti trenutno predstavljaju vodeće uzroke smrtnosti u svijetu, a procjenjuje se da će do 2020. godine činiti 70% ukupne smrtnosti stanovništva. Svake godine, najmanje 1,9 miliona ljudi širom svijeta umire od posljedica fizičke neaktivnosti. Nedovoljna fizička aktivnost je često udružena sa nezdravim životnim navikama (prekomjerna ishrana i pušenje), te predstavlja značajan riziko-faktor u nastanku bolesti srca i krvnih sudova, dijabetesa, osteoporoze, bolesti lokomotornog sistema, kao i malignih oboljenja (naročito karcinoma debelog crijeva i dojke).

Istraživanje riziko-faktora u nastanku nezaraznih bolesti na području Federacije BiH, koje je provedeno od strane Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH 2002. godine, pokazalo je da se samo 15% stanovništva bavi umjerenom fizičkom aktivnošću u slobodno vrijeme. Prema dobnim skupinama, veći je procenat fizički aktivnih muškaraca (19,6%), nego žena (12%).

Prema rezultatima istraživanja o zdravstvenom ponašanju školske djece, koje je provedeno iste godine, stopa fizički neaktivnih učenika starosne dobi od 11-13 godina, iznosi 27,2%. Stopa je niža kod dječaka (21,3%), nego kod djevojčica (33%). Fizički neaktivni učenici su definisani kao oni koji nisu nikada aktivni ili su aktivni dva ili manje dana sedmično.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, osoba koja u toku jedne sedmice posveti manje od 30 minuta aktivnostima koje ubrzavaju rad srca, izazivaju osjećaj vrućine i kratkotrajni gubitak daha, fizički je neaktivna. Savremeni javno-zdravstveni pristup podstiče svakodnevnu fizičku aktivnost, u trajanju od najmanje 30 minuta.

Svako životno doba ima svoje potrebe za fizičkim angažovanjem putem sporta ili rekreacije. Postoje brojni dokazi da fizička aktivnost može spriječiti određene bolesti ili smanjiti njihov intenzitet, tako da predstavlja jedan od najvažnijih činilaca unaprjeđenja zdravlja stanovništva. Fizičkom aktivnošću se:

  • podiže otpornost organizma,
  • povećava broj eritrocita i smanjuje mogućnost nastanka anemije,
  • smanjuje  rizik od niza bolesti (bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, rak – naročito debelog crijeva i dojke) i sprječava njihov dalji razvoj;
  • smanjuje rizik od nastanka visokog krvnog pritiska.
  • smanjuje rizik od nastanka osteoporoze,
  • smanjuje nivo šećera i holesterola u krvi ,
  • smanjuje stres i mogućnost nastanka depresije,
  • obezbjeđuje više energije, jačaju mišići i kosti, postiže se bolje držanje tijela, vitkost, i veće samopouzdanje,
  • smanjuje  prekomjerna tjelesna težina,
  • poboljšava funkcioniranje mozga,
  • poboljšava pamćenje u starijoj dobi,
  • sprječava razvoj osteoartritisa,
  • sprječavaju komplikacije u trudnoći,
  • a djeca koja vježbaju zdravija su, bolje se razvijaju i imaju bolji uspjeh u školi.

Ukoliko neko fizičkim aktivnostima posvećuje manje od 30 minuta sedmično, savjetuje mu se da: pokuša da ide na posao i da se vraća kući ne koristeći prevozna sredstva, izađe iz autobusa ili tramvaja stanicu ranije i pješaći do kuće,  radije koristi stepenice nego lift, za vrijeme kupovine i obilaska trgovina ne koristi prevozna sredstva; koristi bicikl kao sredstvo za rekreaciju, šetnji posveti najmanje 30 minuta dnevno barem 2-3 puta sedmično, vrijeme godišnjeg odmora iskoristi za plivanje (more, rijeke, jezera) itd.

Onome ko fizičkim aktivnostima posvećuje 30 i više minuta dnevno ali manje od 5 dana u sedmici, savjetuje  se da bude fizički aktivan najmanje 30 minuta dnevno svaki dan u sedmici (ili većinu dana u sedmici), postepeno i prema mogućnostima, uključujući neke od sljedećih aktivnosti: brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje, ples, rad u bašti itd.

Onome ko se bavi fizičkom aktivnošću najmanje 30 minuta više od 5 dana u sedmici, praktikujući i intenzivnije fizičke vježbe (trčanje, brza vožnja biciklom, brzo plivanje, veslanje, košarka, fudbal), savjetuje se da i dalje nastavi, s tim da intenzivnijim fizičkim vježbama posveti najmanje 20 minuta dva ili tri puta sedmično.

Fizička aktivnost treba biti primjerena dobi, kondiciji, zdravstvenom stanju i mogućim tjelesnim ograničenjima. Budući da bavljenje fizičkom aktivnošću može spriječiti veliki broj bolesti i smanjiti njihov intenzitet (naročito kardiovaskularna oboljenja i dijabetes), hroničnim bolesnicima i  starijim ljudima se takođe savjetuje da vježbaju, u dogovoru sa ljekarom i u skladu sa svojim mogućnostima (npr. lagana šetnja). Hodanje je najjednostavniji oblik aktivnosti, a veoma dobro utiče na zdravlje.

Redovna fizička aktivnost djece i omladine važna je za njihov rast i razvoj, zdravlje i zaštitu od bolesti. Polaskom u školu djeca mijenjaju način života i znatno smanjuju kretanje. Fizička neaktivnost veoma rano može predstavljati značajan faktor u nastanku gojaznosti i hroničnih oboljenja  kod školske djece (dugotrajni boravak uz TV, kompjuter i sl.). Fizička aktivnost je veoma važna za sprječavanje deformiteta kičmenog stuba, što je česta pojava kod školske djece. Djeca dosta vremena provode u sjedećem položaju, opterećena su teškom školskom torbom i ne posvećuju dovoljno vremena kretanju na svježem vazduhu. Loše držanje kičme šteti disanju, cirkulaciji, probavi, a uzrokuje i bolove. Bavljenje sportom idealan je način zaštite od bolesti kičme. Ukoliko su promjene već nastale, odabir odgovarajuće vrste sporta može znatno pomoći u otklanjanju određenih deformiteta. Preporučuje se da školska torba bude u obliku ruksaka koji se nosi na oba ramena. Radni stol ne smije biti previsok niti prenizak, a najbolja je ona stolica čija se visina može podesiti po potrebi i koja ima oslonac za donji dio leđa. Svako dijete treba da odabere vrstu aktivnosti koju najviše voli (plivanje, košarka, tenis, fudbal, vožnja bicikla itd.). Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (2006.), djeca od 7-18 godina bi trebala imati svakodnevno najmanje 60 minuta fizičkih aktivnosti ili sportskih disciplina umjerenog intenziteta, odjednom ili u intervalima od po 10 minuta. Najmanje dva puta sedmično je potrebno uključiti aktivnosti kojima se unaprjeđuje zdravlje koštanog sistema, mišične snage i elastičnosti (sa velikim pritiskom na kosti, npr. skakanje). Za omladinu su važne aktivnosti vezane za povećanje izdržljivosti. Djeca mlađa od 10 godina ne bi trebala koncentrisati svoju fizičku aktivnost na sportske discipline, već praktikovati neorganizirane aktivnosti kroz igru.

© Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | Sunbless
  • Twitter
  • YouTube