Press "Enter" to skip to content

Međunarodni dan starijih osoba 2013.

1,470

dan-starijih

„Na starijima svijet opstaje, a na mladima ostaje“

Obilježavanjem međunarodnog dana starijih osoba želi se potaknuti da države starijim članovima društva osiguraju što kvalitetnije zadovoljenje njihovih potreba i omoguće aktivno sudjelovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima.

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se kod nas i u svijetu 01. listopada/oktobra, Odlukom Glavne Skupštine Ujedinjenih naroda, od 14. prosinca 1990. godine. Cilj je naglasiti važnost osiguranja uvjeta životne sredine prilagođene potrebama i sposobnostima stanovnika treće životne dobi (osoba starijih od 65 godina).

Opći i trajni cilj promocije zdravlja starijih osoba kao i obilježavanja ovog dana je osiguranje aktivnog produktivnog starenja stanovništva kroz očuvanje zdravlja i dobrog psihofizičkog statusa kroz pozitivne zdravstvene politike. Svjetska zdravstvena organizacija, u “Brazilskoj deklaraciji”, pitanje zdravog starenja postavlja u kontekst održivog razvoja. Zdrave starije osobe važan su resurs svojim obiteljima, zajednici, društvu i ekonomiji. Ministarska konferencija o starenju u Beču održana je u rujna 2012. godine kao odgovor na izrazito rastući trend starenja svjetskog pučanstva. Na njoj je prihvaćena „Deklaracija o osiguravanju društva primjerenoga osobama svih životnih dobi – promicanjem kvalitete života i aktivnoga starenja“.

Demografski pokazatelji za FBiH

Demografski i ekonomski razvoj društva su međusobno povezani. Starosna struktura stanovništva je odraz njegovog razvoja tijekom dužeg vremenskog perioda i utječe na društveno ekonomski razvoj. Jedan od najznačajnijih procesa koji obilježava stanovništvo Federacije BiH je demografsko starenje. Starenje stanovništva negativno utječe na demografski i ekonomski razvoj. Demografski, starenje stanovništva negativno utječe na ukupno kretanje kao i na strukturu stanovništva. U ekonomskom smislu, starenjem stanovništva smanjuje se broj radnoaktivnog stanovništva kao i produktivna sposobnost  cjeukupne društvene zajednice.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZS) u 2012. godini na teritoriju Federacije BiH je živjelo 2.338.277 stanovnika, sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 90 stanovnika/km. Kao i prethodnih godina, sudjelovanje stanovnika starijih od 65 godina je iznosilo 14%, a žene su činile 51% stanovništva.

Najvažnije demografske determinante koje uzrokuju starenje stanovništva su snižavanje fertiliteta i  mortaliteta.

Vitalni pokazatelji za FBiH

Na promjene broja i strukture stanovništva najviše utječe rađanje (natalitet) i umiranje (mortalitet), a razlika među njima predstavlja prirodni priraštaj, odnosno sposobnost obnavljanja stanovništva. Istodobno, na prirodno kretanje stanovništva utječu društveno-ekonomski, sociološki, kulturološki i drugi faktori.

Prema preliminarnim podacima FZS, u 2012. godini stopa nataliteta u Federaciji BiH je iznosila 9,0‰ i zadržala lagani trend opadanja u periodu 2008-2012. godine, stopa opće smrtnosti je imala srednju vrijednost od 8,8‰ i pokazuje lagani rast, dojenačka smrtnost se smanjuje pa je prirodni priraštaj zadržao trend opadanja i s vrijednošću od 0,2‰ ima izrazito nepovoljnu vrijednost i vodi u prirodnu depopulaciju.

graf-1Vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih), kao pokazatelj smjera reprodukcije stanovništva, iako u promatranom periodu opada, u 2012. godini ima pozitivnu vrijednost  ( www.fzs.ba)

U 2012. godini prirodni priraštaj je imao negativnu vrijednost u čak pet kantona: Posavskom, Bosansko-podrinjskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadno-hercegovačkom i Kantonu 10.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, očekivana dužina života pri rođenju za stanovnike BiH je 76,65 godina, od čega je za muškarce 74,22 godine, a za žene nešto duža i iznosi 79 godina (www.who.org).

Starenje i zdravlje

Zaštita zdravlja starijih osoba glavni je pokazatelj napretka i/ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog stanovništva. Interakcija strukture stanovništva i njegovog zdravlja veoma je složena. Ni jedno drugo područje društvenog života nije tako neposredno i duboko inkorporirano u fenomen demografskih i socioekonomskih promjena stanovništva kao što je zdravstvena zaštita.

Promicanjem i podržavanjem zdravih načina života, duševnoga zdravlja i blagostanja, prevencijom rizičnog ponašanja, obolijevanja i rane invalidnosti, geroprofilaktičnim mjerama i kontrolom nezaraznih bolesti , kroz osiguravanje sigurnosti i zdravih uvjeta rada, doprinosimo završetku radnog vijeka u dobroj tjelesnoj i psihofizičkoj kondiciji. Treba raditi na očuvanju radnu sposobnosti i iznalaženju fleksibilnijih načina umirovljenja i poticanja duljeg ostanka u aktivnom radnom statusu sukladno potrebama i težnjama pojedinca. Na taj način dajemo  važnu uloga starijim zaposlenicima kao prenositeljima znanja i iskustva na mlade.

Osnovna načela skrbi zajednice za starije ljude trebaju se temeljiti  na njihovoj što većoj samostalnosti i socijalnoj uključenosti, pojačanoj ulozi obitelji i zajednice u osiguravanju kvalitetnog i sigurnog starenja i stvaranja društvenih uvjeta u kojima će stariji imati mogućnost razvoja svojih potencijala. Nažalost, svjedoci smo socijalne isključenosti starijih osoba koja se ogleda u siromaštvu, nejednakoj dostupnosti društvenih resursa, neparticipiranje u društvenom životu zajednice u kojoj žive, lošoj komunikaciji s najbližima, niskim primanjima, lošim uvjetima stanovanja, teškim kroničnim i malignim bolestima…

Potreba je odgovoriti izazovima populacijskog starenja u 21. stoljeću i promoviranti razvoj društva za sve generacije. Nužno je pronaći nove modele socijalne skrbi te prilagoditi mirovinski i zdravstveni sustav kako bi se moglo odgovoriti na izazov mijenjanja strukture stanovništva.Prije svega, starijim ljudima treba omogućiti sljedeće:

  • osiguranje aktivnog zdravog starenja i unapređenja kvalitete življenja;
  • osiguranje temeljnih ljudskih prava starijih osoba;
  • dostupnost primjerene zdravstvene i socijalne skrbi, gerontološke i gerijatrijske zaštite,  obiteljske podrške i potpore zajednice, te edukacije za samopomoć;
  • pristup odgovarajućim obrazovnim programima i programima obuke za stjecanje različitih novih vještina i znanja;
  • život u sredini prilagođenoj  osobnim zdravstvenim i socijalnim potrebama, ovisno o funkcionalnoj  sposobnosti;
  • život u vlastitom domu što je duže moguće;
  • azvoj vaninstitucionalne skrbi za starije, a kod bolesti nužna gerijatrijska zdravstvena njega;
  • eometan pristup zdravstvenoj skrbi koja će im omogućiti održavanje i postizanje najbolje moguće razine tjelesnoga, društvenog i emotivnog blagostanja, te spriječiti ili odgoditi početak bolesti;
  • pristup socijalnim i zakonodavnim službama zbog poboljšanja samostalnosti, zaštite i skrbi;
  • pravo na odlučivanje o vlastitoj skrbi i kvaliteti življenja;
  • sigurno i humano postupanje bez obzira na dob, rasnu ili etničku pripadnost, invaliditet ili drugi status.
Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama