Press "Enter" to skip to content

ISTRAŽIVANJE O ANEMIJI MEĐU DJECOM I ŽENAMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

399

U skladu sa Dvogodišnjim planom rada između Federalnog ministarstva zdravstva i UNICEF-a, Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH će u 2012. godini provoditi istraživanje o anemiji među djecom i ženama u FBiH (djeca od 0 do 59 mjeseci starosti, djeca od 5 do 15 godina starosti i osobe ženskog pola starosti od 16 do 49 godina). Istraživanje će se provoditi uz pomoć UNICEF-a na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i bit će rađeno na uzorku opšte i romske populacije. Glavni cilj istraživanja je utvrditi prevalencu anemije među djecom i ženama u Federaciji BiH. Instrument istraživanja čini set upitnika prilagođenih predmetu istraživanja, dok će se za utvrđivanje vrijednosti hemoglobina u krvi koristiti HemoCue fotometar  Photometer, HemoCue Hb 301/SET po metodologiji definisanoj u publikaciji Anemia Testing in Population-Based Surveys. Kako bi se utvrdilo stanje uhranjenosti djece, posebno educirani anketari će raditi antropometrijska mjerenja (visina/dužina, težina). Mjerenja će se raditi preporučenom opremom koja je korištena u MICS 4 istraživanju i RISK istraživanju.

Istraživanje o anemiji među djecom i ženama u Federaciji BiH je dizajnirano da dobije ključne međunarodno uporedive procjene i pokazatelje vezane za učestalost anemije u populaciji žena i djece, te pokazatelje vezane za unos željeza i prehrambene navike ciljne populacije. Time će biti omogućeno predlaganje mjera i provođenje aktivnosti kojima bi se smanjila učestalost i prevenirao nastanak anemije usljed nedostatka željeza u populaciji

U Federaciji Bosne i Hercegovine i Bosni i Hercegovini  je do sada provedeno nekoliko istraživanja koja su se bavila utvrđivanjem prisustva anemije, kao i procjenom stanja uhranjenosti i navika u ishrani, koji se mogu dovesti u vezu sa prisustvom ili pak odsustvom anemije. Bitno je naglasiti da pomenuta istraživanja nisu obuhvatala detaljna ispitivanja navika u ishrani, kojim bi se mogao procijeniti unos željeza kroz dnevnu ishranu, kao i unos folne kiseline i drugih zaštitnih materija, odgovornih za prevenciju anemije, odnosno podsticanje absorpcije željeza. Također, dosadašnja istraživanja su uglavnom bila fokusirana na određene ciljne grupe, što onemogućava  adekvatnu i sveobuhvatnu procjenu vezanu za ishranu.

Deficijencije mikronutrijenata su široko rasprostranjene u industrijalizovanim zemljama, ali  ih daleko češće srećemo u zemljama u razvoju. Zahvataju sve dobne skupine. Mala djeca i žene u reproduktivnoj dobi su u daleko većem riziku za razvoj deficijancija mikronutrijenata. Tri najrasprostranjenije forme  deficijencija u svijetu su deficijencija željeza, vitamina A i joda.  Zajedno, one zahvataju najmanje 1/3 populacije, naročito u zemljama u razvoju. Od ove tri deficijencije, deficijencija željeza je najučestalija.

Sa javnozdravstvenog stanovišta  deficijencije mikronutrijenata nisu značajne samo zato što zahvataju veliki broj ljudi, već zato što predstavljaju rizik za razvoj mnogih oboljenja i mogu biti odgovorne za visoku stopu obolijevanja i umiranja. Anemija predstavlja najučestalije mikrodeficitarno oboljenje u svijetu. Po definiciji, pod anemijom se smatra snižen nivo hemoglobina u krvi, a pogađa oko 40% populacije u svijetu (oko 2 biliona ljudi). Vrijednosti hemogolobina na osnovu kojih se utvrđuje anemija su fiziološki definisane (dob, pol) i različite su za određene populacione grupe.Kretanje prevalence je različito za određene dobne skupine, pri čemu je utvrđeno da je ona najučestalija kod trudnica, novorođenčadi i male djece uzrasne dobi od 1-2 godine (50%), potom kod školske djece 40%, adolescenata 30-55%, žena starijih od 15 godina 35%  i predškolske djece 25% .

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama