Press "Enter" to skip to content

Evropska sedmica sigurnosti i zdravlja na radu

0

Evropska sedmica sigurnosti i zdravlja na radu

 

Zdravi radni prostori za sve dobne skupine 2016.-17

Rad je dobar za tjelesno i mentalno zdravlje, a dobro upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu povećava produktivnost i učinkovitost. Demografska promjena može uzrokovati probleme, ali osiguravanje održivog radnog vijeka pomaže u rješavanju tih izazova.

Evropska radna snaga je sve starija, shodno globalnim demografskim promjenama i starenjem stanovništva na Zemlji. Radni vijek vjerojatno će postati sve duži, kako je u zemljama EU dobna granica  za umirovljenje sve kasnija.

Sigurni i zdravi uvjeti rada tokom cijelog radnog vijeka dobri su za radnike, posao i društvo u cjelini.

Do 2030. godine očekuje se da će radnici u dobi iznad 55 godina činiti 30% ili više ukupne radne snage u mnogim evropskim zemljama. To predstavlja nove izazove za zaposlenike, poslodavce i tvrtke. U svjetlu starenja stanovništva i opadanja demografije, bitno je stvoriti sigurne i zdrave uvjete za sve radnike tokom njihovog radnog vijeka. Time se osigurava održiva i dinamična radna snaga. Zagovara se princip  „prijateljskog radnog mjesta i uvjeta za rad“ u Evropi: perspektiva života na radnom mjestu i starenje u EU.

 

Historija i razvoj “Evropske sedmice za sigurnost i zdravlja na radu”

Evropska sedmica za sigurnost i zdravlja na poslu obilježava se svake godine u oktobru/listopadu (kalendarski 43 sedmica), uz promovisanje kampanje zdravih radnih mjesta. Uz stotine događanja podizanja svijesti diljem EU i šire – i dodatni poticaj medijima – to je idealna prilika da se svi uključe u kampanju.

Kampanje zdravih radnih mjesta odvijaju se od 2000. godine, prije pod nazivom “Evropska sedmica za sigurnost i zdravlja na poslu”. Inicijativu je dala EU-OSHA – Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. To je  decentralizirana agencija Evropske unije, koja je osnovana s ciljem prikupljanja, analize i širenja relevantnih informacija koje mogu služiti potrebama ljudi uključenih u sigurnost i zdravlje na poslu. 2062/94 od 18. srpnja 1994. EU-OSHA ima sjedište u Bilbau, Španija.

Od 2007.godine je trajanje svake kampanje produženo s jedne na dvije godine, reflektujući sve veću potrebu za podizanjem svijesti o sigurnosnim i zdravstvenim problemima na različitim nivoima, pružanjem dostupnih podataka, informacija i alata tokom trajnije vremenskog razdoblja kampanje.

Prethodne kampanje:

2000:                     Okrenite leđa mišićno-koštanim poremećajima (MSD)

2001:                     Uspjeh nije slučajan

2002:                    Radimo na stresu

2003:                    Opasne tvari – Rukujte s pažnjom

2004:                    Izgradnja sigurnosti

2005:                    Zaustavimo buku!

2006:                    Siguran početak – Mladi radnici

2007:                    Olakšati opterećenje (poremećaji mišićno-koštanog sistema)

2007 – 2008:      Inicijativa za zdravi radni prostor

2008 – 2009:      Procjena rizika

2010 – 2011:      Sigurno održavanje

  1. – 2013: Zajedničko djelovanje za sprječavanje rizika

2015-2015:        Zdravi radni prostori-  Upravljati stresom

2016-2017:        Zdravi radni prostori za sva doba i sve uzraste

 

Buduća kampanja:

2018-2019:        Kampanja zdravih radnih mjesta – usmjerit će se na opasne tvari s ciljem podizanja svijesti i promicanja kulture prevencije na radnim mjestima diljem EU, kao i usmjeravanja pažnje ka specifičnim skupinama radnika.

Strategija Evropa 2020 ( Strategic Framework on Health and Safety at Work 2014–2020 ) identificira demografsku promjenu kao jedan od glavnih izazova s ​​kojima se Evropa suočava. Kako bi se to riješilo, Strateški okvir za zdravlje i sigurnost na radu 2014-2020 u Europskoj uniji (EU) navodi mjere za promicanje dobre prakse i poboljšanje uvjeta zaštite na radu i zdravlja (OSH) za sve radnike.

Četvrtina radnika izjavljuje da njihov rad utječe na njihovo zdravlje i da ne bi mogli raditi isti posao kada budu u dobi od 60 godina. Međutim, rizici zdravlja na radu mogu se riješiti, što rezultira sigurnijim, zdravijim i pravednijim radnim okruženjem za sve.

Projekat “Sigurniji i zdraviji rad u bilo kojoj  starosnoj dobi – zaštita na radu i zdravlje (OSH) u kontekstu radne snage starenja” pokrenuo je i finansirao Europski parlament, a provodi ga EU-OSHA.

Cilj EU parlamenta je da istražiti načine poboljšanja zdravlja i sigurnosti na radu s obzirom na postojeće izazove starenja radne snage kroz analizu postojećih inicijativa koje se odnose na starenje radne snage diljem Europe, te pomoći razvoju politike u ovom području.

 

Izazovi starenja radne snage

Starenje radne snage predstavlja razne izazove za sve one koji su uključeni u njegovo upravljanje i brigu o zdravlju uposlenika

  • Dulji radni vijek može rezultirati dužom izloženosti rizicima.
  • Biće više radnika s hroničnim zdravstvenim problemima i specifičnim potrebama.
  • Stariji radnici bi mogli biti podložniji određenim sigurnosnim i zdravstvenim opasnostima.
  • Treba uzeti u obzir visoku stopu zdravstvenih problema povezanih s radom u pojedinim sektorima i poslove koji uključuju teška fizička i / ili mentalna opterećenja, manuelni rad ili atipični radni vijek.
  • Povećana je važnost je prevencije, rehabilitacije i povratka na posao.
  • Na nivou društva potrebno je rješavati diskriminaciju u starosnoj dobi.

 

Zakoni protiv diskriminacije

Brojne zemlje s visokim i srednjim dohotkom implementirale su antidiskriminacijske zakone u borbi protiv ageizma na radnom mjestu. Primjerice, za zemlje Evropske unije, Okvirna direktiva o ravnopravnosti zapošljavanja 2000/78 / EC ima za cilj borbu protiv diskriminacije na radnom mjestu koje se temelji na invaliditetu, seksualnoj orijentaciji, vjeri i starosti, a sve države članice Evropske unije su dužne provesti ovo u svojim nacionalnim zakonima.

Sjedinjene Američke Države, koje imaju jednu od najviših stopa sudjelovanja radne snage među ljudima starijim od 65 godina, imaju neke od najjačih zakona o zaštiti i provođenju diskriminacije; na primjer, Zakon o diskriminaciji po osnovu starosti od 1967. godine zabranjuje diskriminaciju u zapošljavanju osoba starijih od 40 godina.

 

Ukidanje obveznih mirovina

Dob nije pouzdan pokazatelj za ocjenu uposlenikove produktivnosti ili zaposlenosti radnika. OECD je preporučio eventualno ukidanje svih obveznih mirovinskih politika kako bi se koristilo radnicima, poslodavcima i ekonomijama zemalja. Mnoge zemlje, uključujući i one koje imaju povećanu participaciju radne snage među starijim osobama, još uvijek imaju obveznu dob za umirovljenje.

Organizacije Ujedinjenih naroda također imaju obveznu mirovinu. Politika provedbe obveznih dobi za umirovljenje ne pomaže u stvaranju radnih mjesta za mlade, kao što je bilo prvotno predpostavljano, ali smanjuje sposobnost starijih radnika da pridonose i smanjenju mogućnosti organizacije da iskoriste mogućnosti i iskustvo starijih radnika, kao veliku prednost za razvoj  kvalitetnog radnog potencijala mlađih uposlenika.

Neke zemlje (npr. Velika Britanija) su usvojile praksu (posebno u sektorima  koji rade s osjetljivom populacijom npr.bolesnih ili osoba u stanju socijalne potrebe), angažmana osoba koje su svojim kapacitetima u mogućnosti da doprinesu boljitku i angažuju ih u redovnim procesima rada, prije nego obrazovani, ali neiskusni mlađi kadar. Nizozemska npr. proaktivno stalno raspisuju natječaje za zapošljavanje, kako bi spriječile diskriminaciju prema dobi.

 

Posljedice lošeg zdravstvenog stanja na radu

EU-OSHA je uradio analize za zemlje EU-28. Glavni faktori odgovorni za gotovo 80% smrtnih slučajeva  povezanih s radom (u %) u EU-28 su: 52% karcinoma 24% cirkulatornih oboljenja, 2% povrede i 22% drugo tj. ostale bolesti kao što su duševne ili zarazne bolesti.

Isti postoci po glavnim uzrocima smrtnosti i morbiditeta na  radnom mjestu diljem svijeta iskazani su po broju izgubljenih godina “zdravog” života (DALY). U zemljama EU-28, glavni su glavni teret bolesti cirkulacije, nakon čega slijede poremećaji mišićno koštanog sistema, karcinomi i ozljede, iskazujući postojeći nesrazmjer između trenutnog zdravstvenog stanja i idealne zdravstvene situacije, po kojoj bi stanovništvo tj. radna populacija živjela bez bolesti i invaliditeta.

Finansijski aspekti

Samo troškovi raka povezanih s radnim mjestom i procesima rada iznose 119,5 milijardi eura.

Neke procjene iz međunarodnog projekta  EU pokazuju da radne nesreće i bolesti EU koštaju najmanje 476 milijardi eura svake godine. U ove troškove nisu uračunati ostali faktori troškova, kao što su izdaci za zdravstvenu zaštitu, troškovi prijevremenog umirovljenja ili prezentizam, tj pasivno prisustvo na radnom mjestu bez učinkovitih rezultata (osobe koji rade i kad su bolesne).

Analize potvrđuju povezanost tj. korelaciju između poboljšanih preventivnih mjera na radnom mjestu i smanjenje smrtnosti i morbiditeta, tj ulaganje u preventivne mjere, što je troškovno učinkovito za sve zemlje. To se izražava u odgovarajućim nižim troškovima za bolesti i nesreće vezane uz rad, u poredjenju sa bruto nacionalnihm prihodom zemlje.

Kampanja 2016.-17. Zdravih radnih mjesta ima četiri ključna cilja:

  1. promovisanje poodržavajuće radne sredine i zdravog starenja od početka radnog vijeka;
  2. sprječavanje zdravstvenih problema tokom radnog vijeka;
  3. omogućavanje poslodavcima i radnicima da upravljaju sigurnošću i zdravljem na radnim mjestima, u kontekstu starenja radne snage;
  4. poticanje razmjene informacija i dobre prakse.

Link: letak nasilje na radnom mjestu od strane trecih osoba

Mobing na radnom mjestu 

 

Reference:

https://healthy-workplaces.eu/en/european-week-safety-and-health-work

https://TE0116871HRN.pdf

http://www.who.int/ageing/features/workplace-ageism/en/

 

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama