Obilježavanje Svjetskog dana oralnog zdravlja

Sa osnovnim ciljem promoviranja oralnog zdravlja i poboljšanje kvalitete zdravlja usta i zuba u zemljama članicama, Svjetska stomatološka federacija (Federation dentaire internationale-FDI) je 2007. godine proglasila 12. septembar za Svjetski dan oralnog zdravlja.

Tokom 2010. godine, tim stručnjaka sa Stomatološkog fakulteta je pokrenuo inicijativu obilježavanja Svjetskog dana oralnog zdravlja u Federaciji Bosne i Hercegovine  pod motom: “DOBRO ORALNO ZDRAVLJE ZA VAŠE DOBRO“.  U ovu svrhu je planiran niz aktivnosti koje uključuju informativne, edukativne i promotivne akcije s ciljem informiranja šire javnosti o značaju oralnog zdravlja, njegove uloge u okviru općeg zdravlja i njegova utjecaja na kvalitetu života.

Aktivnostima za obilježavanje Svjetskog dana oralnog zdravlja pridružili su se i Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod za javno zdravstvo FBiH, Zavod zdravstvenog osiguranja kantona Sarajevo i Komora liječnika-doktora stomatologije FBiH.

Osnovni ciljevi obilježavanja Svjetskog dana oralnog zdravlja u Federaciji Bosne i Hercegovine su:
•    Ukazivanje na značaj oralnog zdravlja kao važne komponente općeg zdravlja.
•    Informiranje stanovništva o metodama za sprečavanje nastanka oralnih bolesti
•    Mobiliziranje različitih segmenata društva za davanje doprinosa promoviranju zdravlja usta i zuba.

Generalni sponzor obilježavanja Svjetskog dana oralnog zdravlja u Federaciji Bosne i Hercegovine je Bosnalijek.

Obilježavanje Svjetske sedmice dojenja 2010. godine

“Dojenje – samo deset koraka! Način koji je prijateljski za bebe“

U svijetu se svake godine, u skladu s globalnom strategijom SZO/UNICEFa o  unaprijeđenju dojenčke ishrane, podržanom i od strane Federalnog Ministarstva zdravstva, od 1-7 avgusta, s ciljem zaštite, podrške, promocije dojenja, obilježava Svjetska sedmica dojenja.

Tema Sedmice dojenja 2010. godine je  “Dojenje – samo deset koraka! Način koji je prijateljski za bebe“,  a ciljevi su da se:
-    privuče pažnja na ulogu koju ima „Deset koraka do uspješnog dojenja“ u porastu stopa dojenja;
-    zanove aktivnosti zdravstvenih sistema, davaoca zdravstvenih usluga i lokalnih zajednica koje će promovirati dojenje da bude lak izbor za žene;
-    informira stanovništvo o rizicima vještačke ishrane i ulozi dojenja u dječijem razvoju i zdravlju, kao i u zdravlju majki;
-    omogući majkama da unutar sistema zdravstvene zaštite, a i dalje, dobiju potpunu podršku za dojenje.

U akcionom kitu za obilježavanje Sedmice dojenja, koje je pripremila Svjetska aliansa za dojenje/World Alliance for Breastfeeding – WABA-e, se za zdravstveni sistem i radnike, predlaže niz aktivnosti vezanih za svaki od deset koraka do uspješnog dojenja. Ove aktivnosti uključuju: posjete zdravstvenim ustanovama za majke i djecu i podrška da se donese politika koja pokriva „deset koraka“; distribuiranje novih materijala o „bolnicama prijateljima djece“; obavljanje obuka i treninga o dojenju  za osoblje zdravstvenih ustanova za brigu o majkama i djeci;  organiziranje radionica o dojenju za trudnice, dojilje i očeve u ustanovama; podsticanje osoblja bolnica da kontinuirano obučava majke kako da doje, da se kontinuirano educira o značaju isključivog dojenja, prakticiranja zajedničkog boravka majke s djetetom (rooming-in), dojenja „na zahtijev“, opasnosti duda-varalica i ishrane na flašicu po dojenje; podsticanje saradnje osoblja ustanova za brigu o majkama i djeci sa osobljem ustanova primarne zdravstvene zaštite, kao i saradnje sa lokalnom zajednicom i davanje podrške za formiranje grupa za podršku „majka  – majci“.

DESET KORAKA PREMA USPJEŠNOM DOJENJU

Svaka ustanova koja pruža usluge porodiljama i brine za novorođenčad treba:

1. Imati pisana pravila o dojenju koja se rutinski dostavljaju cjelokupnom zdravstvenom osoblju.
2. Podučiti svo zdravstveno osoblje vještinama potrebnim za primjenu tih pravila.
3. Informirati sve trudnice o dobrobitima dojenja i kako se doji.
4. Pomoći  majkama  da  počnu  dojiti unutar  pola  sata po rođenju djeteta.
5. Pokazati majkama kako se doji i kako da sačuvaju izlučivanje mlijeka čak i ako su odvojene od svoje dojenčadi.
6. Ne davati dojenčetu nikakvu drugu hranu ili piće već samo majčino  mlijeko, osim ako to nije medicinski uvjetovano.
7. Prakticirati “rooming-in” – omogućiti majkama i djeci da budu zajedno 24 sata dnevno.
8. Poticati majke da doje “na zahtjev” dojenčeta.
9. Ne davati nikakve umjetne dudice ni dude varalice djeci koja doje.
10. Poticati osnivanje grupa za podršku dojenju i uputiti majke na njih pri njihovom izlasku iz porodilišta, odnosno bolnice.

Kako zaštititi zdravlje od ljetnih vrućina

U ovim ljetnim danima suočeni smo sa veoma visokim temperaturama koje izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi. Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera. Osim toga, i svi ostali, posebno omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, takođe se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.).

U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama,  iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuju  se sljedeće mjere:

•    ograničiti kretanje i vožnju u intervalu od 11do17 sati, jer su tada najviše temperature (ovo se naročito odnosi na rizične grupe stanovništva);
•    prostorije u kojima se boravi dobro prozračiti u toku noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne;
•    odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je naročito važno za malu djecu);
•    i odrasli i djeca trebaju zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka);
•    ne nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice;
•    korisno je u toku dana češće piti manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a smanjiti unos gaziranih pića (velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane);
•    važno je napomenuti da se hronični bolesnici (srčani, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim krvnim pritiskom i dr.), trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu,
•    u ishrani upotrebljavati veće količine voća i povrća, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli;
•    pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana sa nešto povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi), jer se time smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost;
•    voće i povrće dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru;
•    mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene, tj. izbjegavati njihovu kupovinu na pijacama gdje nema frižidera;
•    ograničiti konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica;
•    posebnu pažnju obratiti na ličnu higijenu tj. redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću;
•    izbjegavati kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira;
•    u intervalu od 11do15 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%;
•    prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30);
•    prilikom boravka u vodi takođe koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine;
•    sunčati se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje u intervalu od 11-15 časova i češće uzimati manje količine tečnosti;
•    u klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka (optimalno 3 stepena, maksimalno 5 stepeni), jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema;
•    pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, obratiti se za pomoć

DANI ZDRAVSTVA U FBIH 2010

Od 08.06. do 10.06. 2010. godine

Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva FBiH a u organizaciji Sarajevskog sajma u Centru «Skenderija» od 08. do 10.juna/ lipanj održana je manifestacija «Dani zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine 2010» na kojoj je učešće uzelo preko 40 izlagača iz oblasti zdravstva – zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja, klinički centri, bolnice, zavodi zdravstvenog osiguranja te  niz  organizacija iz oblasti medicinske tehnologije. Svečanom otvorenju trodnevne manifestacije «Dani zdravstva FBiH prisustvovali su mnogi gosti i posjetioci kojima su se obratili generalni direktor Centra “Skenderija” Suad Džindo i federalni ministar zdravstva prim.dr.sci Safet Omerović. Manifestaciju je uz prigodan govor, zvanično otvorio predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić.

Osim izložbenog sajamskog dijela manifestacija je bila i prilika  da se razmijene iskustva  zdravstvenih stručnjaka iz oblasti unapređenja i razvoja zdravstvene zaštite, održe stručni skupovi, predavanja i prezentacije.

Zavod za javno zdravstvo FBiH je uzeo aktivno učešće na manifestaciji na kojoj je prezentirao svoj rad  iz  oblasti unapređenja zdravstvene zaštite stanovništva, svoje zdravstveno-promotivne kampanje i edukativnu ulogu u oblasti prevencije i promocije zdravog načina života. Direktor Zavoda, prim dr Zlatko Vučina je u izlaganju na manifestaciji  ukazao na  opće probleme i  javno-zdravstvene izazove  kao i na strateške zadatke i ciljeve javnog zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Priznanje Dr. Aidi Ramić-Čatak

Federalnom koordinatoru za kontrolu duhana pri Federalnom ministarstvu zdravstva dr. Aidi Ramić-Čatak , Zavod za javno zdravstvo FBiH, u Uredu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za BiH u Sarajevu svečano je uručena zahvalnica za izuzetan doprinos u kontroli duhana u evropskom regionu.

Svake godine povodom 31. maja Svjetskog dana bez duhanskog dima Svjetska zdravstvena organizacija dodjeljuje ovu nagradu pojedincima i organizacijama iz svih šest SZO regiona za njihov izuzetan doprinos u kontroli duhana.

Nagradu dr. Ramić-Čatak uručio je Haris Hajrulahović, šef Ureda SZO za BiH, te tom prilikom kazao da je ova nagrada poticaj Bosni i Hercegovini za dalji rad na ovom polju u cilju smanjenja prevalence pušenja koje je drugi uzrok smrtnosti u svijetu.

Pored dr. Ramić-Čatak ovu prestižnu nagradu iz evropskog regiona SZO ove godine dobili su Alexandra Charles iz Švedske, Sybille Fleitmann iz Njemačke, Imangali Nurgalievich Tasmagambetov iz Kazahstana i Nataša Lazarević iz Srbije.

Svjetski dan bez duhanskog dima

31.maj/svibanj

DUHAN-MARKETING-ŽENE

Svjetska zdravstvena organizacija svake godine 31. maja obilježava kao Svjetski dan bez duhanskog dima, ukazujući na zdravstvene rizike koji su povezani sa pušenjem i zalažući se za smanjenje konzumacije duhanskih proizvoda, i koji su drugi uzrok smrtnosti na globalnom nivou (iza hipertenzije) a odgovorni su za ubistvo jedne od deset odraslih osoba u svijetu.

Kontrola epidemije pušenja među ženama predstavlja značajan dio svake sveobuhvatne strategije za kontrolu pušenja. Svjetski dan bez duhanskog dima 2010. treba posebno da privuče pažnju na štetne efekte marketinga duhanskih proizvoda na žene i djevojke. Takođe bi trebalo da naglasi potrebu da skoro 170 potpisnika Okvirne konvencije SZO o kontroli pušenja potpuno zabrani reklamiranje duhanskih proizvoda, kao i promociju i sponzorstvo u skladu sa zakonskim principima.. Okvirna konvencija SZO, koja je stupila na snagu 2005. a koju su prihvatile i OUN i EU i mnoge druge međunarodne organizacije i institucije, između ostalog, izražava zabrinutost  «zbog povećanja pušenja i drugih oblika konzumiranja duhana među ženama i mladim djevojkama širom svijeta».

Od 1 milijarde pušača  u svijetu žene čine oko 20%.  Međutim, ovaj broj sve više raste. Stope pušenja kod muškaraca su se zaustavile, dok kod žena one i dalje rastu. Žene su sada glavni cilj duhanske industrije jer među njima treba regrutovati nove korisnike koji će zamijeniti skoro polovinu sadašnjih pušača koji će umrijeti prije vremena zbog bolesti izazvanih pušenjem.

Specijalno zabrinjavajući je porast broja pušača među djevojkama. Novi izvještaj SZO, Žene i zdravlje: «današnje iskustvo, sutrašnji programi, pokazuje da reklamiranje duhanskih proizvoda sve više za cilj ima djevojke/djevojčice. Podaci iz 151 zemlje pokazuju da oko 7% adolescentkinja puši cigarete, dok je taj procenat kod muških adolescenata 12% U nekim zemljama je taj broj skoro izjednačen».

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana bez duhanskog dima je pol/gender i pušenje, sa naglaskom na marketing koji je usmjeren na žene. SZO će iskoristiti ovaj dan da pažnju privuče na štetne efekte koje reklamiranje duhana i cigareta ima za žene i djevojke.

U Federaciji BiH, slično drugim zemljama u istočnom dijelu Evropskog regiona SZO, pušenje predstavlja jedan od vodećih javno zdravstvenih problema. U odnosu na prevalencu pušenja, rezultati skorije urađenih istraživanja u Federaciji BiH pokazuju da ima 37.6 % stalnih pušača u starosnoj grupi 18-65 godina, od čega 29.7% žena i 49.2 % muškaraca.

Osim toga,da je pušenje zajedno sa drugim ovisnostima među školskom djecom i mladima jedan od značajnih javno zdravstvenih problema u Federaciji BiH, može se vidjeti iz brojnih istraživanja, po kojima je evidentirano oko 14 % trenutnih pušača, od čega 11 % djevojčica i oko 17% dječaka.

Nedovoljna fizička aktivnost – javno zdravstveni problem

Nedovoljna fizička aktivnost je jedan od vodećih javno zdravstvenih problema, zbog čega se kao dio svjetske „Inicijative kretanje za zdravlje”, koja promoviše fizičku aktivnost i zdrav način života tokom cijele godine, obilježava Međunarodni dan fizičke aktivnosti – 10. maj.

Prema podacima SZO, hronične nezarazne bolesti trenutno predstavljaju vodeće uzroke smrtnosti u svijetu, a procjenjuje se da će do 2020. godine činiti 70% ukupne smrtnosti stanovništva. Svake godine, najmanje 1,9 miliona ljudi širom svijeta umire od posljedica fizičke neaktivnosti. Nedovoljna fizička aktivnost je često udružena sa nezdravim životnim navikama (prekomjerna ishrana i pušenje), te predstavlja značajan riziko-faktor u nastanku bolesti srca i krvnih sudova, dijabetesa, osteoporoze, bolesti lokomotornog sistema, kao i malignih oboljenja (naročito karcinoma debelog crijeva i dojke).

Istraživanje riziko-faktora u nastanku nezaraznih bolesti na području Federacije BiH, koje je provedeno od strane Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH 2002. godine, pokazalo je da se samo 15% stanovništva bavi umjerenom fizičkom aktivnošću u slobodno vrijeme. Prema dobnim skupinama, veći je procenat fizički aktivnih muškaraca (19,6%), nego žena (12%).

Prema rezultatima istraživanja o zdravstvenom ponašanju školske djece, koje je provedeno iste godine, stopa fizički neaktivnih učenika starosne dobi od 11-13 godina, iznosi 27,2%. Stopa je niža kod dječaka (21,3%), nego kod djevojčica (33%). Fizički neaktivni učenici su definisani kao oni koji nisu nikada aktivni ili su aktivni dva ili manje dana sedmično.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, osoba koja u toku jedne sedmice posveti manje od 30 minuta aktivnostima koje ubrzavaju rad srca, izazivaju osjećaj vrućine i kratkotrajni gubitak daha, fizički je neaktivna. Savremeni javno-zdravstveni pristup podstiče svakodnevnu fizičku aktivnost, u trajanju od najmanje 30 minuta.

Svako životno doba ima svoje potrebe za fizičkim angažovanjem putem sporta ili rekreacije. Postoje brojni dokazi da fizička aktivnost može spriječiti određene bolesti ili smanjiti njihov intenzitet, tako da predstavlja jedan od najvažnijih činilaca unaprjeđenja zdravlja stanovništva. Fizičkom aktivnošću se:

• podiže otpornost organizma,
• povećava broj eritrocita i smanjuje mogućnost nastanka anemije,
• smanjuje  rizik od niza bolesti (bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, rak – naročito debelog crijeva i dojke) i sprječava njihov dalji razvoj;
• smanjuje rizik od nastanka visokog krvnog pritiska.
• smanjuje rizik od nastanka osteoporoze,
• smanjuje nivo šećera i holesterola u krvi ,
• smanjuje stres i mogućnost nastanka depresije,
• obezbjeđuje više energije, jačaju mišići i kosti, postiže se bolje držanje tijela, vitkost, i veće samopouzdanje,
• smanjuje  prekomjerna tjelesna težina,
• poboljšava funkcioniranje mozga,
• poboljšava pamćenje u starijoj dobi,
• sprječava razvoj osteoartritisa,
• sprječavaju komplikacije u trudnoći,
• a djeca koja vježbaju zdravija su, bolje se razvijaju i imaju bolji uspjeh u školi.

Ukoliko neko fizičkim aktivnostima posvećuje manje od 30 minuta sedmično, savjetuje mu se da: pokuša da ide na posao i da se vraća kući ne koristeći prevozna sredstva, izađe iz autobusa ili tramvaja stanicu ranije i pješaći do kuće,  radije koristi stepenice nego lift, za vrijeme kupovine i obilaska trgovina ne koristi prevozna sredstva; koristi bicikl kao sredstvo za rekreaciju, šetnji posveti najmanje 30 minuta dnevno barem 2-3 puta sedmično, vrijeme godišnjeg odmora iskoristi za plivanje (more, rijeke, jezera) itd.

Onome ko fizičkim aktivnostima posvećuje 30 i više minuta dnevno ali manje od 5 dana u sedmici, savjetuje  se da bude fizički aktivan najmanje 30 minuta dnevno svaki dan u sedmici (ili većinu dana u sedmici), postepeno i prema mogućnostima, uključujući neke od sljedećih aktivnosti: brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje, ples, rad u bašti itd.

Onome ko se bavi fizičkom aktivnošću najmanje 30 minuta više od 5 dana u sedmici, praktikujući i intenzivnije fizičke vježbe (trčanje, brza vožnja biciklom, brzo plivanje, veslanje, košarka, fudbal), savjetuje se da i dalje nastavi, s tim da intenzivnijim fizičkim vježbama posveti najmanje 20 minuta dva ili tri puta sedmično.

Fizička aktivnost treba biti primjerena dobi, kondiciji, zdravstvenom stanju i mogućim tjelesnim ograničenjima. Budući da bavljenje fizičkom aktivnošću može spriječiti veliki broj bolesti i smanjiti njihov intenzitet (naročito kardiovaskularna oboljenja i dijabetes), hroničnim bolesnicima i  starijim ljudima se takođe savjetuje da vježbaju, u dogovoru sa ljekarom i u skladu sa svojim mogućnostima (npr. lagana šetnja). Hodanje je najjednostavniji oblik aktivnosti, a veoma dobro utiče na zdravlje.

Redovna fizička aktivnost djece i omladine važna je za njihov rast i razvoj, zdravlje i zaštitu od bolesti. Polaskom u školu djeca mijenjaju način života i znatno smanjuju kretanje. Fizička neaktivnost veoma rano može predstavljati značajan faktor u nastanku gojaznosti i hroničnih oboljenja  kod školske djece (dugotrajni boravak uz TV, kompjuter i sl.). Fizička aktivnost je veoma važna za sprječavanje deformiteta kičmenog stuba, što je česta pojava kod školske djece. Djeca dosta vremena provode u sjedećem položaju, opterećena su teškom školskom torbom i ne posvećuju dovoljno vremena kretanju na svježem vazduhu. Loše držanje kičme šteti disanju, cirkulaciji, probavi, a uzrokuje i bolove. Bavljenje sportom idealan je način zaštite od bolesti kičme. Ukoliko su promjene već nastale, odabir odgovarajuće vrste sporta može znatno pomoći u otklanjanju određenih deformiteta. Preporučuje se da školska torba bude u obliku ruksaka koji se nosi na oba ramena. Radni stol ne smije biti previsok niti prenizak, a najbolja je ona stolica čija se visina može podesiti po potrebi i koja ima oslonac za donji dio leđa. Svako dijete treba da odabere vrstu aktivnosti koju najviše voli (plivanje, košarka, tenis, fudbal, vožnja bicikla itd.). Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (2006.), djeca od 7-18 godina bi trebala imati svakodnevno najmanje 60 minuta fizičkih aktivnosti ili sportskih disciplina umjerenog intenziteta, odjednom ili u intervalima od po 10 minuta. Najmanje dva puta sedmično je potrebno uključiti aktivnosti kojima se unaprjeđuje zdravlje koštanog sistema, mišične snage i elastičnosti (sa velikim pritiskom na kosti, npr. skakanje). Za omladinu su važne aktivnosti vezane za povećanje izdržljivosti. Djeca mlađa od 10 godina ne bi trebala koncentrisati svoju fizičku aktivnost na sportske discipline, već praktikovati neorganizirane aktivnosti kroz igru.

Spriječi, zaštiti, imuniziraj

Europski tjedan imunizacije, 24.04-01.05.2010. godine

Od 24. aprila/travanj do 01. maja/svibanj održava se peti Evropski tjedan imunizacije. Europski tjedan imunizacije je godišnji zdravstveni događaj čiji je cilj podići svijest o značaju i potrebi imunizacije , razmijeniti iskustva evropskih zemalja na tom planu, te obezbijediti opću društvenu i političku podršku za što širu i kvalitetniju obuhvatnost imunizacijom djece u Europi i, naravno Bosni i Hercegovini koja je  u ovoj inicijativi aktivni partner Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Imunizacija je jedan izuzetno značajan i siguran način spreječavanja  oboljevanja od zaraznih bolesti, invalidnosti i smrtnosti. Vakcine nisu samo za bebe i malu djecu, i školska djeca i mladi trebaju primiti preporučene vakcine da bi se izbjegle po život i zdravlje opasne posljedice. Spriječi – Zaštiti – Imuniziraj, je slogan kroz koji treba da se promovira ova izuzetno značajna zdravstvena aktivnost koja će osigurati djeci zdravu budućnost!

Ovo je peta godina obilježavanja Europskog tjedna imunizacije i ove godine je  posebna pažnja usmjerena na obaveze svih zemalja članica i napore koje trebaju provesti u nacionalnom programu imunizacije radi ostvarenja  regionalnog cilja: eliminacije morbila i rubeole.

Aktivnosti obilježavanja tjedna imunizacije za područje Bosne i Hercegovine  koordiniraju Zavod za javno zdravstvo FBiH, Institut za zaštitu zdravlja RS, u suradnji sa Mediaplan institutom i uz podršku UNICEF-a, a na području FBiH u suradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva.

U okviru planiranih aktivnosti povodom obilježavanja tjedna imunizacije centralna manifestacija-press konferencija promocija edukativno-informativnog materijala, okrugli sto i radionica održat će se u Sarajevu, 28.04.2010.

Ostale aktivnosti tjekom tjedna imunizacije su: kantonalne radionice,  mobilni timovi na šest odabranih lokaliteta koje bi trebali usmjeriti svoje aktivnosti na fokusiranu imunizaciju djece u romskim naseljima promocijom imunizacije, podjelom edukativnog materijala i poklona za djecu, kako bi se podigla svjest o značaju imunizacije u toj populaciji i povećala stopa pokrivenosti djece vakcinama iz Programa obavezne imunizacije u Bosni i Hercegovini, aktivnosti u zajednici – distribucija informativno-edukativnog materijala putem štandova, obilaska vrtića i škola.

Brošure:

Evropska sedmica imunizacije – letak naslovna

Tjedan imunizacije letak

Brošura 1

Brošura 2

Svjetski dan zdravlja, 07.04.2010. – Urbanizacija i zdravlje

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, 07.april/travanj obilježava se u svim zemljama-članicama Svjetske zdravstvene organizacije na temu «URBANIZACIJA I ZDRAVLJE»

Preko 3 milijarde ljudi živi u gradovima. Prvi put u povijesti, 2007. godine, svjetska populacija koja živi u gradovima je veća od ostatka populacije, a taj broj i dalje raste. Do 2030. šest od 10 ljudi na svijetu biće gradski stanovnici, a do 2050. taj broj će se popeti na 7 od 10 stanovnika.U narednih 30 godina, skoro sav rast populacije odvijaće se u urbanim područjima. Urbanizacija je u punom zamahu. A to ima svoju visoku cijenu, prije svega, po javno zdravlje.

Tema «Urbanizacija i zdravlje» je ove godine izabrana za Svjetski dan zdravlja upravo zbog problematiziranja i priznavanja efekata koje urbanizacija ima na  javno zdravlje, u globalnom i individualnom smislu. Urbanizacija je povezana sa mnogim zdravstvenim problemima koji se odnose na vodu, okoliš, nasilje i povrede, nezarazne bolesti i njihove faktore rizika, kao što je pušenje, nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, pretjerana konzumacija alkohola, kao i rizici koji su povezani sa pojavom nekih drugih  bolesti i epidemija. Gradovi postaju sve više prenapućeni stanovništvom, otežan je saobraćaj, prenatrpane  i teško prometne komunikacije, velika količina izduvnih otrovnih gasova, sve uže pješačke zone, povećana buka, otpad  i niz drugih pratećih komplikacija i problema urbanizacije.To podrazumijeva i povećano nasilje, saobraćajne nesreće i posebno stres kao sastavni dio takvog urbanog života i faktor rizika za nastanak niza oboljenja – mentalnih, kardiovaskularnih, diabetesa, karcinoma, pretilosti itd. itd..

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije urbanizacija predstavlja izazov iz više razloga. Prije svega, glavni okidači, ili socijalne determinante zdravlja u urbanim sredinama nalaze se  izvan zdravstvenog sistema i obuhvataju fizičku infrastrukturu, dostupnost socijalnih i zdravstvenih usluga, lokalnu upravu, distribuciju prihoda itd.

Kampanja  uz moto «1000 gradova, 1000 života» će se organizirati širom svijeta u periodu od 7-11.4. 2010.

Globalni ciljevi kampanje su:

• 1000 gradova: otvoriti javne prostore zdravlju, bilo da su to aktivnosti u parkovima, ulicama i trgovima, uredima, kampanje čišćenja ili zatvaranje dijelova ulice za motorizovana vozila.
• Gradovi se pozivaju da otvore dio svojih ulica građanima zatvarajući ih za motorna vozila i ponudivši gradjanima novi prostor za fizičke aktivnosti, rekreaciju, kontrolu zdravlja, zdravu lokalnu hranu ili posjete lokalnim atrakcijama.

Bilten br. 22

SVJETSKI DAN VODA – ČISTA VODA ZA ZDRAVI SVIJET

Međunarodni Svjetski dan voda se obilježava svake godine 22. marta, kako bi se skrenula pažnja na važnost slatkih voda i podržalo upravljanje slatkovodnim resursima. Od sveukupne količine vode na planeti Zemlji 97.5% je slana voda. Slatke vode je svega 2,5%, pri čemu podzemne vode čine 30,8%, jezera i rijeke 0,3%, dok je najveći dio slatke vode „zarobljen“ u lednicima (68,9%) Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007% ukupne količine vode na planeti Zemlji moguće koristiti za potrebe čovječanstva.

Ove godine, moto Svjetskog dana voda je „Čista voda za zdravi svijet“, sa posebnim naglaskom na zdravstvenu ispravnost vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode za piće godišnje umire prosječno 15 miliona ljudi. Procjenjuje se da oko 2,5 milijarde ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe. Najlošije stanje je u slabo razvijenim zemljama u Africi i Aziji, ali situacija nije zadovoljavajuća ni u evropskoj regiji, jer preko 100 miliona Evropljana nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće. Širenje bolesti koje se prenose vodom naročito je prisutno u Istočnoj Evropi, gdje 16% populacije nema vodu za piće u svom domu. Ovakvo stanje je najprisutnije u ruralnim područjima, gdje polovina stanovništva nema zdravstveno ispravnu vodu i sanitarne uređaje. U evropskoj regiji svaki dan umire 37 djece zbog dijareje izazvane korištenjem zdravstveno neispravne vode za piće.

Danas se u svijetu troši približno polovina raspoloživih zaliha slatke vode, a zbog očekivanog porasta broja stanovnika predviđa se da će se za nekoliko desetljeća trošiti oko 80% svih zaliha vode za piće. Broj stanovnika na Zemlji se u posljednjih pedeset godina utrostručio, dok je količina vode za piće ostala ograničena. Povećana potrošnja vode je dovela do povećanja količine otpadnih voda, čije ispuštanje u rijeke i jezera dovodi do intenzivnog zagađenja. Zbog kontinuiranog zagađivanja površinskih voda, u budućnosti se očekuje smanjenje količina higijenski ispravne podzemne vode, koja se najčešće koristi za piće.

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja  u Evropi i u svijetu, koja ima značajne rezerve  čiste vode za piće. Na području FBiH 73,2% stanovništva je priključeno na centralni sistem vodosnabdijevanja, koji je pod stalnim nadzorom i monitoringom javnozdravstvenih službi i sanitarne inspekcije. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće obavlja se prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u ovlaštenim laboratorijama. Najveći broj neispravnih uzoraka vode za piće dolazi iz lokalnih vodovoda i individualnih vodoopskrbnih objekata (bunari, cisterne,čatrnje, nekaptirani izvori), u kojima se voda neredovno ili nikako ne kontroliše. U individualnim vodoopskrbnim objektima često se ne vrši ni hlorinacija vode. Najčešći uzroci hemijske neispravnosti su povišen sadržaj teških metala, amonijaka i nitrata, a mikrobiološke povišen broj ukupnih bakterija.Otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse. Kontroli kvaliteta voda rijeka i jezera ne posvećuje se dovoljno pažnje, što predstavlja značajan epidemiološki rizik, naročito u ljetnim mjesecima. Biološko-hemijsko prečiščavanje tečnih otpadnih materija koje se ispuštaju u vodotoke na području Federacije BiH se ne vrši, dok se otpadne vode mehanički prečiščavaju u nekoliko gradova (Gradačac, Srebrenik, Neum).

Protokol o vodi i zdravlju je međunarodni pravni instrument za prevenciju, suzbijanje i smanjenje bolesti koje se prenose vodom. Ovaj obavezujući međudržavni dogovor zemalja evropske regije, proizišao je iz potrebe isticanja intersektoralnog pristupa smanjenju zagađenja, održavanju i obnavljanju vodnih resursa, što doprinosi zaštiti ljudskog zdravlja. Protokol je donesen i usvojen 1999. godine na Trećoj ministarskoj konferenciji o okolišu i zdravlju u Londonu. Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u Ženevi, osnovali su i posebno nezavisno tijelo – Odbor za praćenje poštivanja zakonitosti pri Gospodarstvenoj komisiji za Evropu (UNECE) i pod pokroviteljstvom Ureda za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije. Ovaj odbor osnovan je za nadzor i osiguranje praćenja poštivanja zakonitosti provedbe Protokola o vodi i zdravlju. Na ovaj način će se osigurati pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće, kao temeljnom ljudskom pravu u evropskoj regiji, koja obuhvaća 54 zemlje. Iako se provedba Protokola o vodi i zdravlju u našoj zemlji tek očekuje, većina njegovih odredbi i ciljeva već je ustaljena dugotrajnom praksom.

U očuvanju količine i kvaliteta naših voda može učestvovati svaki pojedinac. Nije dovoljno samo smanjiti potrošnju vode, već je važno očuvati i kvalitet. Ukoliko poštujemo jednostavna uputstava, očuvat ćemo našu vodu čistom (npr. koristiti biorazgradive deterdžente i deterdžente bez fosfata, ne izlijevati kuhinjske masnoće i ulja u sudoper ili WC, ne ispuštati ostatke boja u kanalizaciju, ne koristiti WC šolju kao kantu za smeće, smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva i zamijeniti ih kompostnom zemljom itd.).