Preporuke za zaštitu zdravlja stanovništva na visokim temperaturama

Budući da živa u termometru ovih dana prelazi 30 stupnjeva Celzijevih, važno je pridržavati se nekih preporuka. Velike vrućine i vrlo visoke razine UV zračenja mogu biti opasne ne samo za kronične bolesnike, malu djecu i druge rizične grupe, nego i za zdrave ljude.

Ne izlažite se suncu nepotrebno!

Tijekom velikih vrućina što više se zadržavati u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima. Ako kod kuće ili na poslu nemate klimu, prošećite do obližnjih klimatiziranih prostora poput knjižnica, trgovina ili kina. Boravak u njima već kroz sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja.

Što ako morate na sunce?
Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati. Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kad su temperature najviše. Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce. Smanjite tjelesnu aktivnost, a ako morate vježbati, popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše tekućine najbolje ne previše hladnu vodu. Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte. Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u sjeni.

Pročitajte više

Svjetski dan okoliša 2018-„Spriječimo zagađenje okoliša plastičnim otpadom“

Svjetski dan okoliša se od 1974. godine obilježava 5. juna, da bi se potaknulo odgovorno ponašanje pojedinaca i zajednica u čuvanju i poboljšanju okoliša.  Ove godine, tema Svjetskog dana okoliša posvećena je akciji u borbi protiv velikog ekološkog izazova našeg vremena– zagađenja plastikom. Plastika je važan i sveprisutan materijal, kako u gospodarstvu, tako i u našem svakodnevnom životu i stoga je nemoguće zamisliti život bez nje. Proizvodi od plastike pomažu u rješavanju niza poteškoća s kojima se suočava naše društvo, te čini naš život ugodnijim. Laganim i inovativnim materijalima u transportu kao npr. automobilima ili zrakoplovima te ostalim prijevoznim sredstvima, plastika štedi gorivo i tako doprinosi smanjuju emisije CO2. Izolacijski materijali smanjuju potrošnju energenata za zagrijavanje prostora i tako pomažu smanjiti račune za potrošnju energije potrebne za zagrijavanje naših domova. Plastika u ambalaži osigurava zdravstvenu sigurnost hrane, pomaže produžiti životni vijek proizvoda i doprinosi smanjenju bacanja hrane. S druge strane, visoka proizvodnja i upotreba proizvoda od plastike te nedostatak održivog sistema gospodarenja otpadom, dovodi do ekoloških problema koje treba hitno riješiti.

Velike količine plastičnog otpada odlažu se u okoliš iz izvora na kopnu i moru, te stvaraju znatnu štetu za gospodarstvo i okoliš.  Pritom, najveća količina takvog otpada dolazi s kopna. U Evropi se godišnje proizvede oko 25,8 miliona tona plastičnog otpada, a na svjetskom nivou između 5-13 miliona tona plastike završi u moru. Procjenjuje se da plastika čini preko 80% morskog otpada koji se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Zbog povećane proizvodnje, sve veća količina nerazgradljive plastike ulazi u mora i predstavlja veliku opasnost za morske organizme. Plastični otpad se može naći na obalama, u Arktičkom ledu, na površini, kao i na dnu mora i okeana. Otpadna plastika u morskom okolišu, osim lošeg estetskog dojma, uzrokuje zaplitanje životinja, najčešće u odbačene ribarske alate (mreže, vrše) i služi kao hrana morskim organizmima. Na sitne djeliće otpadne plastike akumuliraju se vrlo otrovni hidrofobni ekotoksikanti (polihlorirani bifenili (PCB) ili dihlor-difenil-trihloretani (DDT), čija koncentracija može biti i milion puta veća nego u vodi. Osim toga, plutajući otpad obrasta školjkama, diatomejama i algama, pa se morske vrste prenose na mjesta gdje ih izvorno nema. Posljednjih godina sve se češće objavljuju rezultati istraživanja koja izvještavaju o morskim pticama, kornjačama i ribama koje gutaju plastične otpatke koji ih ubijaju ili utiču na njihovo zdravlje. Svake godine plastika ubije 1,5 miliona ptica, riba, kitova i kornjača. Većina plastičnih otpadaka su potrošački proizvodi, kao što su boce, čepovi ili spremnici koji su nepažljivo odbačeni, ali dio plastičnog otpada u morima predstavlja i plastični granulat koji je ušao u otpadne tokove i okeane zbog neopreznog rukovanja u proizvodnji. Kada životinje pojedu granulat, ne mogu ga probaviti, što dovodi do pothranjenosti i izgladnjivanja, iako su dokumentirane i neke vrste koje uspješno izlučuju plastiku koju pojedu. Npr., sjeverni galebovi smanjuju veličinu plastičnih djelića u svom mišićavom želucu i izlučuju ih natrag u okoliš u obliku mikroplastike. Osim toga, plastika se u moru pod utjecajem UV zraka, djelovanjem vjetra i valova usitnjava u sve manje i manje dijelove do veličine mikro (< od 5 mm) ili nanoplastike (< od 1μm). Zbog mikroskopske veličine, teško ju je povezati s izvorom onečišćenja i ukloniti iz okeana. Ovakve mikročestice su netopljive u vodi, a zbog malih dimenzija mali morski beskičmenjaci ih lako progutaju. Na taj način ulaze u prehrambeni lanac i dospijevaju na stol čovjeka. Stoga treba učiniti sve napore da se spriječi ulaz plastičnog otpada u mora.

Evropska komisija je 16. januara 2018. u Strasbourgu objavila Evropsku strategiju za upravljanje plastičnim otpadom. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a cilj joj je da se do 2030. godine sva plastična ambalaža reciklira, te ograniči njena jednokratna upotreba. Strategija ima 3 cilja. Prvi cilj je osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinkovit način, drugi je smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu, poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd. jer ona čini polovicu otpada u moru ili na obali. Treći cilj je zabraniti upotrebu mikroplastike, plastičnih dijelova manjih od pet milimetara. Također, novim pravilima o lučkim uređajima za prihvat rješavat će se problem otpada u moru, uključujući mjere kojima će se osiguravati da se otpad nastao na brodovima ili prikupljen na moru ne ostavlja ondje, nego da se vrati na kopno i da se ondje njime gospodari na odgovarajući način.

 

Pročitajte više

Svjetski dan bez duhanskog dima: “Pušenje i bolesti srca” (31.05.)

Kao  i prethodnih godina, 31. maj  širom svijeta se obilježava kao Svjetski dan bez duhanskog dima. Kako ovaj datum ne treba da bude samo jedan dan u godini,  zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) se pozivaju da mobiliziraju sve relevatne ustanove u vladinom i nevladinom sektoru, sa ciljem podizanja javne svijesti o značaju intervencija kontrole duhana.  Potrošnja duhanskih proizvoda uzrokuje značajne  zdravstvene, socijalne i ekonomske posljedice na razvoj svake zemlje, zbog čega su SZO i druge partnerske međunarodne organizacije ujedinjeni u podršci zemljama u provedbi efikasnih internacionalnih mehanizama kontrole duhana.

Ove godine, odlukom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pod sloganom „ Pušenje i bolesti srca“, Svjetski dan bez duhanskog dima  fokusira se na značaj i posljedice nastanka bolesti srca, uzrokovanih konzumacijom duhanskih proizvoda.

U sastavu duhanskog dima pored nikotina, katranskih spojeva, spojeva iritativnog djelovanja, kao glavni uzročnik promjena na srcu i krvnim sudovima predstavlja ugljični monoksid koji smanjuje snabdijevanje organizma sa kisikom, povećava nivo karboksihemoglobina u krvi  i ubrzava  aterosklerotične promjene na  krvnim sudovima. Pušenje se povezuje sa nastankom sljedećih bolesti srca i krvnih sudova: koronarna bolest,  kardiomopatija,angina pectoris, infarkt miokarda, aritmije, aneurizma aorte, bolesti periferne cirkulacije i obliterirajući tromboangitis  (Buergerov-ova bolest).

Uprkos dobro poznatim posljedicama izloženosti duhanskom dimu i rezultatima istraživanja relevantnih međunarodnih organizacija koja su pretočena u naučno utemeljene dokaze o posljedicama pušenja po zdravlje ljudi,  pušenje još uvijek predstavlja jedan od najvažnijih faktora rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova.

 Neke činjenice o posljedicama  pušenja  

Smrtnost od bolesti srca i krvnih sudova još uvijek predstavlja vodeći uzrok prijevremene smrtnosti ljudi u zemljama širom svijeta, pri čemu pušenje i izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača povezuje se sa oko 12% svih smrti usljed bolesti srca i krvnih sudova. Procjenuje se da je pušenje odmah iza hipertenzije, drugi najveći pojedinačni faktor rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova.

Podaci SZO upozoravaju da se globalna epidemija pušenja ne smiruje.  Svake godine širom svijeta od posljedica pušenja umire preko 7 miliona ljudi, među kojima oko 900 000 nepušača  koji umiru usljed izloženosti duhanskom dimu od strane drugih pušača.  Skoro 80% od ukupno 1 milijarde pušača u svijetu, dolaze iz nerazvijenih ili srednje razvijenih zemalja, sa najvećim teretom oboljevanja i smrtnosti od pušenjem uzrokovanih bolesti i stanja.

Šta mogu i trebaju uraditi vlade zemalja članica SZO

Postoje jasno definirane intervencije međunarodne dobre prakse iz oblasti kontrole duhana  sadržane u dokumentima SZO kao što su : WHO MPOWER i Okvirna Konvencija o kontroli duhana ( WHO Framework Convention on Tobacco Control FCTC),  koje se preporučuju svim zemljama članicama SZO, sa ciljem zaštite zdravlja stanovništva od posljedica pušenja.

Zemljama članicama SZO nalaže se istrajna i efikasna implementcaija sljedećih intervencija :

  • Monitoring potrošnje svih oblika duhanskih proizvoda kao i mjera prevencije ove bolesti ovisnosti;
  • Zaštita stanovništva od posljedica izloženosti pasivnom ili prisilnom pušenju usljed izloženosti duhanskom dimu od strane drugih pušača. Stvaranje i promocija zatvorenih javnih prostora koji su oslobođeni od  duhanskog dima.
  • Osiguranje usluga za podršku odvikavanja i prestanka pušenja (održivi mehanizmi finansiranja, široko dostupni stanovništvu, individualna i grupna savjetovanja i besplatne linije pomoći);
  • Upozoravanje o posljedicama konzumacije duhanskih proizvoda putem međunarodno preporučenih oblika bezličnih pakovanja sa adekvatnim slikovnim i tekstualnim upozorenjima, te implementacija efikasnih kampanja promocije zdravlja usmjerenih na informisanje javnosti o posljedicama pušenja po zdravlje pojedinaca, porodica i zajednice u cjelini.
  • Jačanje kompletne zabrane reklamiranja, promocije i sponzorstva od strane duhanske industrije.
  • Povećanje cijena i poreza na duhanske proizvode čime se postiže da isti  budu manje dostupni za stanovništvo.

Ključne poruke SZO za Svjetski dan bez duhanskog dima 2018. god.

  • Afirmacija svih naučnih i stručnih dokaza o vezi između konzumacije duhanskih proizvoda i nastanku bolesti srca i krvnih sudova
  • Jačanje svjesnosti javnosti o utjecaju pušenja i izloženosti duhanskom dimu na razvoj bolesti srca i krvnih sudova.
  • Stvaranje mogućnosti i mehanizama kako da se javnost, odgovorne ustanove i svi pojednici uključe u promociju zdravlja i zaštitu srca i krvnih sudova od posljedica duhanskog dima.
  • Podrška u jačanju implementacije preporuka i mjera sadržanih u dokumentima SZO  WHO MPOWER i Okvirna Konvencija o kontroli duhana ( WHO Framework Convention on Tobacco Control FCTC).

Pušenje kao bolesti ovisnosti  u stanovništvu u Federaciji BiH

Po podacima Studije o stanju zdravlja stanovništva Federacije BiH iz 2012. godine  bilježi se  44,1% stanovnika u starosnoj skupini  18 do 65 godina, od čega 56,3% muškaraca, a 31,6% žena. ( Izvor : Studija o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH 2012, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, www.zzjzfbih.ba )

Prema rezultatima Globalnog istraživanja pušenja kod mladih (GYTS), koje je 2013 god. na uzorku školske djece starosnih skupina 13-15 godina, proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine,  bilježi se 12.7%  trenutnih pušača od čega 15.5% dječaka i 9.7% djevojčica. Izvor : Globalno istraživanje pušenja kod školske djece u Federaciji BiH GYTS, 2013, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH 2013)

 Pušenje i zdravlje stanovništva Federacije BiH

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, posljednjih godina u vodećim uzrocima  smrti stanovništva Federacije BiH dominiraju oboljenja koja se između ostalih faktora rizika povezuju sa pušenjem. Tako u 2016. godini, 53,1% vodećih uzroka  smrtnosti stanovništva Federacije BiH predstavljaju kardiovaskularne bolesti  (stopa 508,2/100.000 st.) i 21,0% maligne neoplazme  (stopa 208,1/100.000 st.) što predstavlja gotovo ¾ svih uzroka smrti.

U 2016. godini pet vodećih uzroka smrti od bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju  akutni infarkt miokarda sa stopom od 90,6 na 100.000 stanovnika, moždani udar sa stopom 86,7/100.000 stanovnika,  srčani zastoj sa stopom od  68,1 na 100.000 stanovnika,  kardiomiopatija sa stopom 63,4 na 100.000 stanovnika i esencijalna hipertenzija sa stopom 41,2 na 100.000 stanovnika što predstavlja  značajno povećanje  u odnosu na prethodne godine.

Prema spolu, iz grupe kardiovaskularnih oboljenja u 2016. godini muškarci su najčešće umirali od akutnog infarkta miokarda sa stopom 103,5 na 100.000 stanovnika,  moždanog udara (stopa 77,0 na 100.000 stanovnika, srčanog zastoja sa stopom 67,4 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatije  sa stopom 55,3 na 100.000 stanovnika  i hipertenzije sa stopom od 30,9 na 100.000 stanovnika.

Iz grupe kardiovaskularnih oboljenja u 2016. godini žene su u Federaciji BiH najčešće umirale od akutnog infarkta miokarda sa stopom 96,0 na 100.000 stanovnika,   srčanog zastoja sa stopom 78,2 na 100.000 stanovnika, moždanog udara sa stopom 71,1 na 100.000 stanovnika, kardiomiopatija sa stopom 68,8 na 100.000 stanovnika  i esencijalne hipertenzije sa stopom 51,1 na 100.000  stanovnika.

 Aktuelne intervencije kontrole duhana u Federaciji BiH

U periodu 2016/2017 god. u sklopu “ Projekta za smanjenje faktora rizika za zdravlja u BiH” koji podržava Vlada Švicarske i Švicarska razvojna agencija preko ureda Svjetske banke (WB) u BiH, od strane Federalnog ministarstva zdravstva inicirana je izrada dokumenata novog Zakona  i Strategije kontrole duhana u Federaciji BiH. Dokumenti nacrta Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje i Strategije kontrole duhana pripremljeni su od strane intersektorijalnih radnih skupina sa prestavnicima relevantnih sektora i ustanova, kao i predstavnika nevladinog sektora.

Nacrt Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH usvojen je od strane Vlade Federacije BiH i oba doma Parlamenta Federacije BiH, i trenutno se nalazi u fazi dalje  pripreme do definitivne forme prijedloga Zakona koji mora proći istu zakonsku  proceduru usvajanja.

Ovim Zakonom uređuju se mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranu njihovog reklamiranja, promocije i sponzoriranja, sprečavanje pristupa i prodaje duhanskim proizvoda maloljetnim licima, te osnivanje Federalne komisije za kontrolu upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Zakonom se, također, regulira i sastav duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obavezne oznake na pakovanjima, suzbijanje štetnih posljedica, preventivne mjere i nadzor nad provođenjem zakona.Zakon se donosi u cilju reguliranja kontrole i ograničene upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, a radi zaštite i unaprjeđenja zdravlja stanovništva.

 

 

Pročitajte više

„Svjetski dan čistih ruku“ 5. Maj 2018.

„Svjetski dan čistih ruku“ obilježava se svake godine 5. maja, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije. Glavni cilj obilježavanja ovog Dana je razvoj kulture i podizanje svijesti pranja ruku sapunom, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou.

Higijena ruku je posebno važna, jer se prljavim rukama i neposrednim ili posrednim kontaktom preko predmeta ili materijala s kojima one dolaze u dodir šire mnoge zarazne bolesti, prije svega crijevne bolesti, akutne bolesti disajnih puteva, kožne bolesti, bolesti očiju (konjunktivitis) itd. Ruke su karika u lancu prenosa uzročnika zaraznih bolesti koja direktno povezuje uzročnika bolesti sa namirnicama. To je najčešći put zagađenja namirnica i prenosa zaraznih bolesti, a ujedno i razlog zašto se crijevne zarazne bolesti zovu i „bolesti prljavih ruku“.

Naročito je važno paziti na čistoću ruku kod djece, koja su najosjetljivija populaciona grupa. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u ukupnoj smrtnosti od bolesti praćenih dijarejom (prolivom), u 90% slučajeva u svijetu su djeca starosne dobi do 5 godina. Ove bolesti najčešće nastaju zbog upotrebe neispravne vode, neodgovarajućih sanitarno-higijenskih mjera i neodgovarajuće lične i opšte higijene.

Istraživanja su pokazala da djeca koja žive u domaćinstvima u kojima se promoviše pranje ruku sapunom, imaju za 42-47% manji rizik od nastanka bolesti praćenih dijarejom
od djece koja to nisu naučena. Sprovedena istraživanja su takođe pokazala da ustaljena navika pranja ruku sapunom i toplom vodom može da sačuva više dječijih života nego neke medicinske intervencije, tačnije, da za 50% smanji smrtnost od bolesti praćenih dijarejom i da za četvrtinu smanji smrtnost od akutnih respiratornih infekcija. Pravilno pranje ruku je najvažnija mjera za sprječavanje širenja niza zaraznih bolesti, poput gripe, kožnih bolesti, konjunktivitisa, parazitarnih bolesti i mnogih drugih. Zbog toga je osnovna poruka koju nosi „Svjetski dan čistih ruku“ da je pranje ruku toplom vodom i sapunom najisplativija zdravstvena intervencija.

Higijena ruku je jedna od osnovnih mjera prevencije bolničkih infekcija koja ne košta mnogo, a značajno utiče na kvalitet zdravstvene usluge i omogućava velike uštede kako za samu zdravstvenu ustanovu, tako i za cjelokupno društvo. Higijenom ruku se sprječava prenošenje mikroorganizama, uzročnika bolničkih infekcija, od kojih su poseban problem bakterije otporne na antibiotike. Pravilnom higijenom ruku ne samo što će se smanjiti broj bolničkih infekcija, već će se smanjiti i upotreba antibiotika, a povećati bezbjednost pacijenata.

Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku toplom vodom i sapunom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama. Razvijena kultura pranja ruku sa sapunom i toplom vodom automatski znači manju stopu obolijevanja od infektivnih bolesti.

Ruke uvijek treba prati:

• Prije i poslije jela;
• Prije pripremanja hrane;
• Prije i poslije hranjenja i presvlačenja beba i male djece;
• Prije i nakon posjete bolesniku;
• Nakon upotrebe toaleta;
• Nakon čišćenja;
• Nakon rukovanja sa otpacima hrane ili pražnjenja smeća;
• Nakon dodirivanja lica, usta ili brisanja nosa;
• Nakon upotrebe cigareta (duhana);
• Nakon vožnje sredstvima javnog prevoza (autobusi, tramvaji, trojelbusi);
• Nakon kontakta sa životinjama;
• Poslije svake aktivnosti prilikom koje se može doći u dodir sa zagađenim predmetima, naročito u vrijeme proglašenja epidemija zaraznih bolesti (npr. gripa i sl).

Prije pranja ruku važno je podrezati i urediti nokte, jer se ispod njih sakuplja prljavština koja se ne može ukloniti samim postupkom pranja. Za pravilno pranje ruku potrebno je osigurati toplu, tekuću i zdravstveno ispravnu vodu, tekući sapun i jednokratne papirnate ručnike.

Postupak pranja se sastoji od namakanja ruku pod mlazom tople vode, nanošenja tekućeg sapuna, utrljavanja sapunske pjene najmanje 20 sekundi. Potrebno je temeljito istrljati ruke, uključujući prostore između prstiju, palčeve i vrhove prstiju. Upravo su ovo dijelovi na koje se ne obraća dovoljno pažnje prilikom pranja ruku, a gotovo sve što dodirujemo činimo vršcima prstiju i palčevima. Naročitu pažnju treba obratiti na uklanjanje prljavštine ispod noktiju (preporučuje se upotreba četkice). Pri tome treba paziti na kožicu oko noktiju, jer se ona često oštećuje, pa može doći do infekcije i gnojenja.

Poslije sapunjanja, ruke se ispiru pod mlazom tople vode do uklanjanja tragova sapuna. Sušenje ruku se obavlja jednokratnim papirnatim ručnicima, koji se poslije upotrebe ubacuju u kantu sa poklopcem. Brisanje ruku platnenim ručnicima nije preporučljivo, jer su oni najčešće vlažni, čime se omogućava lakše širenje uzročnika bolesti. Za pranje ruku je najbolji tečni sapun, a ako se koristi čvrsti sapun, treba ga poslije korištenja isprati pod mlazom vode i staviti u posudicu za sapun da se ocijedi i osuši. U nekim situacijama je poželjno da se obavi i dezinfekcija ruku, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje preparate na bazi etil alkohola.

Pročitajte više

Europski tjedan/sedmica imunizacije 2018.

Od 23-29.04.2018. godine, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, u suradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva, Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, uz podršku UNICEF-a i SZO u BiH, nizom aktivnosti obilježava Europski tjedan/sedmicu imunizacije.

Okrugli sto, sa fokusom na aktualnu situaciju u provođenju Programa imunizacije u Federaciji BiH, biće održan u srijedu, 25.04.2018. godine, sa početkom u 14.00h u zgradi UN-a u Sarajevu.

Na medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u četvrtak, 26.04.2018. godine, stručnjaci sa Univerziteta u Atwerpenu i Katoličkog Univerziteta Leuven u Leuvenu, održaće stručno predavanje na temu “Mitovi i legende u vezi vakcinacije”. Predavanje počinje u 16.00h.

Centralna interaktivna radionica će biti održana u petak, 27.04.2018. godine sa početkom u 09.00h, u dvorani Princess Hotela Mepas u Mostaru.

Tjedan imunizacije je inicijativa koja je koordinirana od strane Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, u suradnji sa zemljama članicama i partnerima, sa idejom da se pažnja opće javnosti i zdravstvenih djelatnika usmjeri na značaj i neophodnost imunizacije.

Osnovni cilj ovih aktivnosti je povećati svijest o potrebi i pravu svakog djeteta da se zaštiti od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.

 

Pročitajte više