Evropska sedmica sigurnosti i zdravlja na radu

Evropska sedmica sigurnosti i zdravlja na radu

 

Zdravi radni prostori za sve dobne skupine 2016.-17

Rad je dobar za tjelesno i mentalno zdravlje, a dobro upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu povećava produktivnost i učinkovitost. Demografska promjena može uzrokovati probleme, ali osiguravanje održivog radnog vijeka pomaže u rješavanju tih izazova.

Evropska radna snaga je sve starija, shodno globalnim demografskim promjenama i starenjem stanovništva na Zemlji. Radni vijek vjerojatno će postati sve duži, kako je u zemljama EU dobna granica  za umirovljenje sve kasnija.

Sigurni i zdravi uvjeti rada tokom cijelog radnog vijeka dobri su za radnike, posao i društvo u cjelini.

Do 2030. godine očekuje se da će radnici u dobi iznad 55 godina činiti 30% ili više ukupne radne snage u mnogim evropskim zemljama. To predstavlja nove izazove za zaposlenike, poslodavce i tvrtke. U svjetlu starenja stanovništva i opadanja demografije, bitno je stvoriti sigurne i zdrave uvjete za sve radnike tokom njihovog radnog vijeka. Time se osigurava održiva i dinamična radna snaga. Zagovara se princip  „prijateljskog radnog mjesta i uvjeta za rad“ u Evropi: perspektiva života na radnom mjestu i starenje u EU.

 

Historija i razvoj “Evropske sedmice za sigurnost i zdravlja na radu”

Evropska sedmica za sigurnost i zdravlja na poslu obilježava se svake godine u oktobru/listopadu (kalendarski 43 sedmica), uz promovisanje kampanje zdravih radnih mjesta. Uz stotine događanja podizanja svijesti diljem EU i šire – i dodatni poticaj medijima – to je idealna prilika da se svi uključe u kampanju.

Kampanje zdravih radnih mjesta odvijaju se od 2000. godine, prije pod nazivom “Evropska sedmica za sigurnost i zdravlja na poslu”. Inicijativu je dala EU-OSHA – Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. To je  decentralizirana agencija Evropske unije, koja je osnovana s ciljem prikupljanja, analize i širenja relevantnih informacija koje mogu služiti potrebama ljudi uključenih u sigurnost i zdravlje na poslu. 2062/94 od 18. srpnja 1994. EU-OSHA ima sjedište u Bilbau, Španija.

Od 2007.godine je trajanje svake kampanje produženo s jedne na dvije godine, reflektujući sve veću potrebu za podizanjem svijesti o sigurnosnim i zdravstvenim problemima na različitim nivoima, pružanjem dostupnih podataka, informacija i alata tokom trajnije vremenskog razdoblja kampanje.

Prethodne kampanje:

2000:                     Okrenite leđa mišićno-koštanim poremećajima (MSD)

2001:                     Uspjeh nije slučajan

2002:                    Radimo na stresu

2003:                    Opasne tvari – Rukujte s pažnjom

2004:                    Izgradnja sigurnosti

2005:                    Zaustavimo buku!

2006:                    Siguran početak – Mladi radnici

2007:                    Olakšati opterećenje (poremećaji mišićno-koštanog sistema)

2007 – 2008:      Inicijativa za zdravi radni prostor

2008 – 2009:      Procjena rizika

2010 – 2011:      Sigurno održavanje

  1. – 2013: Zajedničko djelovanje za sprječavanje rizika

2015-2015:        Zdravi radni prostori-  Upravljati stresom

2016-2017:        Zdravi radni prostori za sva doba i sve uzraste

 

Buduća kampanja:

2018-2019:        Kampanja zdravih radnih mjesta – usmjerit će se na opasne tvari s ciljem podizanja svijesti i promicanja kulture prevencije na radnim mjestima diljem EU, kao i usmjeravanja pažnje ka specifičnim skupinama radnika.

Strategija Evropa 2020 ( Strategic Framework on Health and Safety at Work 2014–2020 ) identificira demografsku promjenu kao jedan od glavnih izazova s ​​kojima se Evropa suočava. Kako bi se to riješilo, Strateški okvir za zdravlje i sigurnost na radu 2014-2020 u Europskoj uniji (EU) navodi mjere za promicanje dobre prakse i poboljšanje uvjeta zaštite na radu i zdravlja (OSH) za sve radnike.

Četvrtina radnika izjavljuje da njihov rad utječe na njihovo zdravlje i da ne bi mogli raditi isti posao kada budu u dobi od 60 godina. Međutim, rizici zdravlja na radu mogu se riješiti, što rezultira sigurnijim, zdravijim i pravednijim radnim okruženjem za sve.

Projekat “Sigurniji i zdraviji rad u bilo kojoj  starosnoj dobi – zaštita na radu i zdravlje (OSH) u kontekstu radne snage starenja” pokrenuo je i finansirao Europski parlament, a provodi ga EU-OSHA.

Cilj EU parlamenta je da istražiti načine poboljšanja zdravlja i sigurnosti na radu s obzirom na postojeće izazove starenja radne snage kroz analizu postojećih inicijativa koje se odnose na starenje radne snage diljem Europe, te pomoći razvoju politike u ovom području.

 

Izazovi starenja radne snage

Starenje radne snage predstavlja razne izazove za sve one koji su uključeni u njegovo upravljanje i brigu o zdravlju uposlenika

  • Dulji radni vijek može rezultirati dužom izloženosti rizicima.
  • Biće više radnika s hroničnim zdravstvenim problemima i specifičnim potrebama.
  • Stariji radnici bi mogli biti podložniji određenim sigurnosnim i zdravstvenim opasnostima.
  • Treba uzeti u obzir visoku stopu zdravstvenih problema povezanih s radom u pojedinim sektorima i poslove koji uključuju teška fizička i / ili mentalna opterećenja, manuelni rad ili atipični radni vijek.
  • Povećana je važnost je prevencije, rehabilitacije i povratka na posao.
  • Na nivou društva potrebno je rješavati diskriminaciju u starosnoj dobi.

 

Zakoni protiv diskriminacije

Brojne zemlje s visokim i srednjim dohotkom implementirale su antidiskriminacijske zakone u borbi protiv ageizma na radnom mjestu. Primjerice, za zemlje Evropske unije, Okvirna direktiva o ravnopravnosti zapošljavanja 2000/78 / EC ima za cilj borbu protiv diskriminacije na radnom mjestu koje se temelji na invaliditetu, seksualnoj orijentaciji, vjeri i starosti, a sve države članice Evropske unije su dužne provesti ovo u svojim nacionalnim zakonima.

Sjedinjene Američke Države, koje imaju jednu od najviših stopa sudjelovanja radne snage među ljudima starijim od 65 godina, imaju neke od najjačih zakona o zaštiti i provođenju diskriminacije; na primjer, Zakon o diskriminaciji po osnovu starosti od 1967. godine zabranjuje diskriminaciju u zapošljavanju osoba starijih od 40 godina.

 

Ukidanje obveznih mirovina

Dob nije pouzdan pokazatelj za ocjenu uposlenikove produktivnosti ili zaposlenosti radnika. OECD je preporučio eventualno ukidanje svih obveznih mirovinskih politika kako bi se koristilo radnicima, poslodavcima i ekonomijama zemalja. Mnoge zemlje, uključujući i one koje imaju povećanu participaciju radne snage među starijim osobama, još uvijek imaju obveznu dob za umirovljenje.

Organizacije Ujedinjenih naroda također imaju obveznu mirovinu. Politika provedbe obveznih dobi za umirovljenje ne pomaže u stvaranju radnih mjesta za mlade, kao što je bilo prvotno predpostavljano, ali smanjuje sposobnost starijih radnika da pridonose i smanjenju mogućnosti organizacije da iskoriste mogućnosti i iskustvo starijih radnika, kao veliku prednost za razvoj  kvalitetnog radnog potencijala mlađih uposlenika.

Neke zemlje (npr. Velika Britanija) su usvojile praksu (posebno u sektorima  koji rade s osjetljivom populacijom npr.bolesnih ili osoba u stanju socijalne potrebe), angažmana osoba koje su svojim kapacitetima u mogućnosti da doprinesu boljitku i angažuju ih u redovnim procesima rada, prije nego obrazovani, ali neiskusni mlađi kadar. Nizozemska npr. proaktivno stalno raspisuju natječaje za zapošljavanje, kako bi spriječile diskriminaciju prema dobi.

 

Posljedice lošeg zdravstvenog stanja na radu

EU-OSHA je uradio analize za zemlje EU-28. Glavni faktori odgovorni za gotovo 80% smrtnih slučajeva  povezanih s radom (u %) u EU-28 su: 52% karcinoma 24% cirkulatornih oboljenja, 2% povrede i 22% drugo tj. ostale bolesti kao što su duševne ili zarazne bolesti.

Isti postoci po glavnim uzrocima smrtnosti i morbiditeta na  radnom mjestu diljem svijeta iskazani su po broju izgubljenih godina “zdravog” života (DALY). U zemljama EU-28, glavni su glavni teret bolesti cirkulacije, nakon čega slijede poremećaji mišićno koštanog sistema, karcinomi i ozljede, iskazujući postojeći nesrazmjer između trenutnog zdravstvenog stanja i idealne zdravstvene situacije, po kojoj bi stanovništvo tj. radna populacija živjela bez bolesti i invaliditeta.

Finansijski aspekti

Samo troškovi raka povezanih s radnim mjestom i procesima rada iznose 119,5 milijardi eura.

Neke procjene iz međunarodnog projekta  EU pokazuju da radne nesreće i bolesti EU koštaju najmanje 476 milijardi eura svake godine. U ove troškove nisu uračunati ostali faktori troškova, kao što su izdaci za zdravstvenu zaštitu, troškovi prijevremenog umirovljenja ili prezentizam, tj pasivno prisustvo na radnom mjestu bez učinkovitih rezultata (osobe koji rade i kad su bolesne).

Analize potvrđuju povezanost tj. korelaciju između poboljšanih preventivnih mjera na radnom mjestu i smanjenje smrtnosti i morbiditeta, tj ulaganje u preventivne mjere, što je troškovno učinkovito za sve zemlje. To se izražava u odgovarajućim nižim troškovima za bolesti i nesreće vezane uz rad, u poredjenju sa bruto nacionalnihm prihodom zemlje.

Kampanja 2016.-17. Zdravih radnih mjesta ima četiri ključna cilja:

  1. promovisanje poodržavajuće radne sredine i zdravog starenja od početka radnog vijeka;
  2. sprječavanje zdravstvenih problema tokom radnog vijeka;
  3. omogućavanje poslodavcima i radnicima da upravljaju sigurnošću i zdravljem na radnim mjestima, u kontekstu starenja radne snage;
  4. poticanje razmjene informacija i dobre prakse.

Link: letak nasilje na radnom mjestu od strane trecih osoba

Mobing na radnom mjestu 

 

Reference:

https://healthy-workplaces.eu/en/european-week-safety-and-health-work

https://TE0116871HRN.pdf

http://www.who.int/ageing/features/workplace-ageism/en/

 

Pročitajte više

Svjetski dan mentalnog zdravlja 2017.

Svjetski dan mentalnog zdravlja, kao globalni prioritet, prvi put je obilježen 10. listopada/oktobra 1992. godine, kao inicijativa i godišnja aktivnost Svjetskog saveza za mentalno zdravlje (WFMH), koja ima članove i kontakte u više od 150 zemalja. Svake godine UN, putem SZO, aktivno sudjeluje u promovisanju ovog događaja.

Od 1996. godine Svjetska Federacija mentalnog zdravlja svake godine izabere temu kojom se pokušava skrenuti pažnja na zaštitu mentalnog zdravlja i unaprijediti život osoba sa ispoljenim poremećajima. Ove godine je 25-a godišnjica obilježavanja.

Teme koje su do 2017.godine bile moto obilježavanja Svjetskog dana Mentalnog zdravlja:

  • 1996 Žene i mentalno zdravlje
  • 1997 Djeca i mentalno zdravlje
  • 1998 Mentalno zdravlje i ljudska prava
  • 1999 Mentalno zdravlje i starenje
  • 2000-2001 Mentalno zdravlje i rad
  • 2002 Utjecaj traume i nasilja na djecu i adolescenate
  • 2003 Emocionalni i poremećaji u ponašanju djece i adolescenata
  • 2004 Odnos između tjelesnog i mentalnog zdravlja: poremećaji koji se javljaju zajedno
  • 2005 Mentalno i fizičko zdravlje tokom životnog vijeka
  • 2006 Izgradnjia svijest – smanjenje rizika: mentalna bolest i samoubistvo
  • 2007 Mentalno zdravlje u svijetu koji se mijenja: Utjecaj kulture i različitosti
  • 2008 Mentalno zdravlje kao globalni prioritet: proširenje usluga putem djelovanja i zastupanja građana
  • 2009 Mentalno zdravlje u primarnoj zaštiti: Poboljšanje liječenja i promovisanje mentalnog zdravlja
  • 2010 Mentalno zdravlje i hronične tjelesne bolesti
  • 2011 Veliki poticaj: ulaganje u mentalno zdravlje
  • 2012 Depresija: globalna kriza
  • 2013 Mentalno zdravlje i starije odrasle osobe
  • 2014 Živjeti s shizofrenijom
  • 2015 Dostojanstvo u mentalnom zdravlju
  • 2016 Psihološka i mentalna zdravstvena prva pomoć
  • 2017 Mentalno zdravlje na radnom mjestu

WHO- Svjetska zdravstvena organizacija, mentalno zdravlje definiše kao stanje dobrobiti u kojem ljudi shvataju i razvijaju vlastiti potencijal, mogu da se nose s normalnim životnim stresom, mogu da rade produktivno i mogu da doprinesu svojoj zajednici. Svjetske statistike ukazuju da će oko 12 posto svjetske populacije – ili  oko 450 miliona ljudi ili jedna od četiri do pet osoba širom svijeta – oboljeti od mentalnog oboljenja, ukoliko izostane pravovremena dijagnoza i liječenje. Statistika WHO ukazuje da je depresija sve učestalija  duševna bolest (npr. 2002. je 154 miliona ljudi u svijetu patilo od nekog oblika depresije)

Usluge mentalnog zdravlja nisu svugdje u svijetu opskrbljene adekvatnim sredstvima- bilo ljudskim ili financijskim, posebice zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Potrebno je više sredstava za poticanje mentalnog zdravlja kako bi se povećala svijest ljudi o tom pitanju.

Mentalni poremećaji prevladavaju među radno sposobnim stanovništvom. U nedavnim istraživanjima procijenjena je zastupljenost od 24% za uobičajene mentalne poremećaje, tj. uglavnom blage do umjerene depresije, anksioznosti i druge afektivne poremećaje.

Ponovljena i povećana izloženost nizu nepovoljnih psihosocijalnih i fizičkih radnih uvjeta povezano je s većom vjerojatnoćom pojavljivanja mentalnih poremećaja.

Hronični nepovoljni radni uvjeti, izloženost niskoj kontroli posla, visoki zahtjevi za poslom – psihosocijalni i fizički – trebaju se uzeti u obzir pri prevenciji mentalnog zdravlja ljudi na radnim mjestima

Pokazalo se da poremećaji mentalnog zdravlja povećavaju odsutnost zaposlenika sa radnog mjesta, utječe na nižu stopu produktivnosti i povećava troškove.

No, stigma povezana s psihijatrijskim poremećajem takva je da zaposlenici često ne žele zatražiti liječenje – posebno u trenutnoj ekonomskoj klimi – iz straha da bi to moglo ugroziti njihova radna mjesta. Istovremeno, menadžeri možda žele pomoći, ali nisu sigurni kako to učiniti.

Kao rezultat toga, poremećaji mentalnog zdravlja često se ne prepoznaju i ne liječe – ne samo da oštećuju zdravlje i karijeru pojedinca, već i smanjuju produktivnost na poslu.

Prosječan broj psihijatara na 100 000 stanovnika u različitim dijelovima Evropskoj regiji, po SZO su:

  • EU15 – 12,9
  • zemljama pristupnicama EU od 2004. godine – 8,9
  • zemlje u jugoistočnoj Europi – 8
  • CIS zemalja – 5,6
  • u FBiH, bolnički kapaciteti su pokriveni sa 6,8 psihijatara na 100 000 stanovnika
  • Eu region: 1 % gubitak zbog depresivnih poremećaja i 2,9 zbog anksioznih od svih YLD (izgubljene godine)
  • U BiH gubitak zbog depresivnih poremećaja je 7,6 %, a anksioznih 3% od svih YLD

Prosječan broj medicinskih tehničara/sestare na 100 000 stanovnika iznosi 21,7, što je dvostruko više od prosječne stope psihijatara u EU. Stanje je, što se tiče kadrovskog omjera, u FBiH slično, tj. 3 puta je više srednjeg medicinskog osoblja u odnosu na broj psihijatara u stacionarnim tj. bolničkim zdravstvenim ustanovama, s napomenom da još uvijek ima ustanova u kojima nisu razdvojene ni kadrovski niti posteljno neurologija i psihijatrija.

U Federaciji BiH broj postelja na 100 000 stanovnika iznosi 25,4, i na raspolaganju je kroz usluge u 16 zdravstvenih ustanova. Psihijatrijske postelje su smještene pored specijalnih bolnica- psihijatrijskih bolnica i zavoda za liječenje ovisnosti, i u općim bolnicama na psihijatrijskim odjelima.Prosječna dužina liječenja iznosi  19 dana, a zauzetosti postelja oko 70%. (podaci za 2015 g)

Mentalno zdravlje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

 Većina EU 27 zemalja pokazuju da se liječnici opće prakse (GPS) obično bave problemima mentalnog zdravlja u smislu:

  • identificiranja osoba sa mentalnim poremećajima, te eventualno dalje upućivanje
  • dijagnosticiranje problema; i praćenje ljudi s problemima i pozivanje na konsultacije;
    • redovito liječenje običnih mentalnih bolesti, te davanje podrške.

Razvojem psihijatrije u zajednici, kroz Centre za mentalno zdravlje, FBiH je približila zdravstvene usluge stanovništvu, kako prostorno, tako i kadrovski. Kontinuirano se radi na poboljšanju usluga u ovoj oblasti, kao dijelu primarne zdravstvene zaštite.

Statistika Europske unije:

  • Depresija na radnom mjestu glavni je uzrok gubitka radne produktivnosti, bolovanja i ranog odlaska u mirovinu; neki ključni nalazi upućuju na to da je jedan od deset radnih ljudi prestalo raditi zbog depresije, a da je oko 350 miliona radnih dana izgubljeno u EU svake godine zbog stresa i depresije.
  • Mentalni poremećaji su u Europi veoma zastupljeni i predstavljaju veliki teret pojedincima, društvu i ekonomiji.
  • Ukupni finansijski troškovi mentalnih poremećaja, uključujući direktne i indirektne, poput medicinskih troškove kroz brigu i izgubljenu produktivnost, iznose više od 450 milijardi eura godišnje u EU.

 Depresija na radnom mjestu

 Utjecaj depresije na radnom mjestu očituje se na dva načina:

1) prisustvo, (presentizam) u kojem zaposlenik je na poslu, ali ne radi tj. nije produktivan i

2) odsutnost, (absentizam) koji se odnosi na fizičku odsutnost zaposlenika sa posla.

Svjetska istraživanja ukazuju da je oko 30% radno aktivnog stanovništva iskazalo snažnu simptomatologiju anksioznosti, brige, depresije i stresa zbog posla.

 

 

Pročitajte više

Mreža za sigurnost vakcina (Vaccine Safety Net)

Sa zadovoljstvom Vas obavještavamo da je Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine od danas član globalne Mreže za sigurnost cjepiva (Vaccine Safety Net). VSN je inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije, koja pomaže korisnicima interneta da pronađu pouzdane informacije o sigurnosti cjepiva. Više informacija možete pronaći ovdje.

 

 

Pročitajte više

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH obilježio Svjetsku sedmicu dojenja 2017.

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo KS, Udruženjem za unapređenje dojenja-IBFAN i Udruženjem specijalista javnozdravstvenih disciplina Federacije BiH nizom aktivnosti obilježio je Svjetsku sedmicu dojenja 2017, koja se u Federaciji BiH obilježava u prvoj sedmici oktobra.

U sklopu obilježavanja svjetske sedmice dojenja, u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH organiziran je stručni skup pod nazivom “Održimo dojenje zajedno”, a obilježavanje je završeno aktivnostima na Trgu oslobođenja- Alija Izetbegović izjavama za medije, podjelom promotivnog materijala te dijeljenjem korisnih informacija od strane stručnjaka za promociju i unapređenje dojenja zainteresiranim građanima, trudnicama, kao i majkama koje su se nedavno porodile.

Dojenje se organizira i promiče širom svijeta od strane WABA-e (World Alliance for Breastfeeding Action), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a (International Children’s Emergency Fund),  jer je za  majke vrlo važno da  dobiju pravovremenu pomoć i zdravstvenu edukaciju o njezi beba, uključujući i dojenje koje omogućava da bebe dobiju sve neophodne hranjive tvari, a time i da potaknu majku na zdrav rast i razvoj djeteta, čime svoje potomstvo štite od smrtonosnih zdravstvenih problema i bolesti, uključujući neonatalnu žuticu, upalu pluća, koleru i mnoge druge bolesti. Kontinuirana podrška može dovesti do postupnih i trajnih promjena u društvenom životu.

Ove godine, Svjetska zdravstvena organizacija ohrabruje cjelokupno društvo da bude prijateljski naklonjeno dojenju, i da “podrže majke da doje bilo kada, bilo gdje”.

 

 

 

Pročitajte više

Svjetska sedmica dojenja 2017.

Svjetska sedmica dojenja u svijetu se obilježava svake godine od 1. do 7. augusta/kolovoza, mada se u Federaciji BiH uobičajeno obilježavanje odvija početkom oktobra/listopada. Ove godine, obilježavanje je tematski usmjereno na važnost saradnje, zajedništva i partnerskih odnosa u promociji dojenja i pružanju podrške mladim majkama.

ZAŠTO obilježavanje sedmice dojenja?

Dojenje se organizira i promiče širom svijeta od strane WABA (World Alliance for Breastfeeding Action), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a (International Children’s Emergency Fund) kako bi potaknuli majke da dojenjem utiču na zdrav rast i razvoj djeteta,te kako bi zaštitile djecu od smrtonosnih zdravstvenih problema i bolesti, uključujući neonatalnu žuticu, upalu pluća, koleru i još mnogo toga.

Pročitajte više