Press "Enter" to skip to content

5. juni/lipanj 2012. godine, SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

1,213

Svjetski dan životne sredine obilježava se svake godine 5. juna i predstavlja glavni instrument pomoću kojeg Ujedinjene nacije stimulišu podizanje globalne svijesti o značaju zaštite životne sredine i pozivaju na političku angažovanost i preduzimanje konkretnih mjera. Ovaj dan je prvi put obilježen 1972. godine, a njegov glavni cilj je obezbjediti čistiju, zeleniju i sjajniju budućnost za generacije koje dolaze. Ovogodišnji moto Svjetskog dana zaštite životne sredine je „Zelena ekonomija: Jesi li uključen?“

Klimatske promjene, ekonomska i energetska kriza nameću potrebu za korjenitim društveno-ekonomskim promjenama i to u pravcu tkz. „zelene ekonomije“. Zelena ekonomija se definiše kao ona koja emituje malo ugljenika i efikasno koristi prirodne resurse. Ona stvara velike šanse za održivi razvoj, što podrazumijeva povećanje dohotka, unaprjeđenje kvaliteta života i smanjenje siromaštva, što je posebno značajan problem u zemljama u razvoju.

Obnovljive izvore energije možemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije, poput biomase i velikih hidroelektrana, te tkz. „nove obnovljive izvore energije“, poput energije Sunca, vjetra, vode i geotermalne energije. Razvoj obnovljivih izvora energije  važan je zbog više razloga:

  • Oni imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije CO2 u atmosferu;
  • Povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sistema i smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije;
  • Očekuje se da će u budućnosti obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije.

Bosna i Hercegovina ima zavidne potencijale biomase, čemu ide u prilog i činjenica da je oko 50% njene teritorije pokriveno šumama. Osim toga, ona  predstavlja jednu od povoljnijih lokacija u Evropi kada je u pitanju radijacija sunčeve energije. Ipak, iako ima velike potencijale, u Bosni i Hercegovini nema značajnijih investicija u oblasti obnovljivih izvora energije. Razlog tome je nepostojanje jasnih zakona na državnom nivou. Uredba o korištenju obnovljivih izvora energije usvojena polovinom 2010. godine u Federalnom parlamentu (Službene novine Federacije BiH br. 36/10), reguliše tkz. feed-in tarife za obnovljive izvore energije, koje povećavaju isplativost investicija u obnovljive izvore. Međutim, ni ova uredba se dovoljno ne implementira u praksi, što koči dalji razvoj ovog sektora.

Dva osnovna obnovljiva izvora energije u Bosni i Hercegovini su energija vode za proizvodnju električne energije i biomasa za proizvodnju toplotne energije. Hidropotencijal se iskorištava, uglavnom, u velikim hidroelektranama, dok korištenje biomase podrazumijeva tradicionalno korištenje drveta kao čvrstog goriva u domaćinstvima i lokalnim kotlovnicama, bez ikakve kontrole i granica. Energetski potencijal malih hidroelektrana predstavlja 12,64% ukupnog hidropotencijala u BiH. Od toga je iskorišteno svega 1,59% snage, odnosno 2,44% električne energije.

Prema preporukama UN svaka država treba da stvori preduslove da zelena ekonomija, kao sastavni dio šireg koncepta održivog razvoja, postane jedan od odgovora na izazove sa kojima se suočava savremeno čovječanstvo. Gradovi koji podržavaju zelene ekonomije kvalitet života mjere kroz stanje vazduha, biodiverziteta, kvalitet hrane, način upravljanja otpadom, kvalitet stanovanja i kroz zdravlje ljudi. Takođe, zemlje treba da  usvoje  i sopstveni pristup zelenoj ekonomiji u skladu sa svojim specifičnim uslovima i razvojnim perspektivama. To znači da treba uspostaviti niz pravilnika i propisa koji prate takav razvoj i planiranje. Politika usmjerena prema zelenoj ekonomiji, u kontekstu smanjenja siromaštva i održivog razvoja, donijela bi više koristi nerazvijenim i zemljama u razvoju, nego razvijenim zemljama.

Zelena ekonomija nije zamjena za održivi razvoj, već njegov sastavni dio.

Print Friendly, PDF & Email
Pratite nas na socijalnim mrežama