Prevencija jod deficitarnih poremećaja u Bosni i Hercegovini

Prezentacija publikacije- istraživanja o jodnom statusu i anemijama trudnica i dojilja

Nedostatak joda u organizmu izaziva brojne poremećaje, od gušavosti, preko poremećaja reproduktivnih funkcija, do oštećenja mozga i ireverzibilne mentalne retardacije različitog stupnja. Posljedice toga su veoma teške, kako za pojedinca tako i za zajednicu i državu, jer veliki broj stanovnika sa jod deficitarnim poremećajima, veliki su teret, kako zbog smanjenog broja radno sposobnih, pa time i smanjenja produktivnosti, tako i zbog tereta liječenja i njege takvih osoba.

Mnogi zapisi, dokumenti i izvještaji pokazuju da je BiH u prošlosti bila područje sa čestom pojavom strume ( guše ), koja je u nekim njenim krajevima poprimala endemski karakter.To je bio razlog da uz veliku pomoć UNICEF-a  u 1999. godini izvršimo istraživanje o jodnom statusu školske djece, koje je pokazalo veliku učestalost strume – u BiH 25%, od čega u FBiH 27%, a u RS 23%.

Uslijedio je niz aktivnosti uz kontinuiranu financijsku i stručnu pomoć UNICEF-a, nakon kojih je, istraživanjem iz 2005.godine, utvrđeno smanjenje učestalosti strume kod školske djece na 7,8%. Taj podatak je svrstao BiH među zemlje koje imaju blagi oblik jodnog deficita, što praktično znači da je postignuta potrebna korekcija jodnog statusa. Ta korekcija, naravno, nije trajno rješenje, već se jodni status mora i dalje kontinuirano pratiti, analizirati i kontrolirati.
Posebno su na nedostatak joda osjetljivi fetusi i novorođenčad, zbog posljedičnih ozbiljnih promjena u razvoju mozga, odnosno mentalne retardacije i smanjenja koeficijenta inteligencije.

Tijekom 2007/2008. godine, provedeno je istraživanje jodnog statusa trudnica i dojilja u BiH, kojim je utvrdjeno, da 46% svih trudnica i 22% dojilja ima urinarnu jodnu ekskreciju ispod normalne ( manje od 150 nano grama na litar mokraće ).

Glavni strateški cilj je  potpuna eliminacija bolesti prouzrokovanih nedostatkom joda u BiH do 2010. godine, za što je potrebno još realizirati preostali dio aktivnosti iz  utvrđenih starteških zadataka a odnosi se na dalje usaglašavanje legislative i normativa,  monitoring, edukaciju stručnih djelatnika i stanovništva itd. Istovremeno, određivana je i vrijednost hemoglobina kod ispitivanih trudnica i dojilja, te je utvrđeno da, čak, 38,9 svih trudnica i 22% dojilja ima manje vrijednosti hemoglobina, što iziskuje neophodne mjere u cilju unapređenja njihovog zdravstvenog statusa.

Svi navedeni i  niz drugih značajnih istraživačkih podataka i saznanja sadržani su u publikaciji «Jodni deficit u BiH, jodni status i vrijednosti hemoglobina kod trudnica  i dojilja» koja je prezentirana 17.11. u Sarajevu. Autor publikacije je prof. Borislav Karanfilski, UNICEF-ov konsultant za projekat «Eliminacija jodnog deficita u BiH», Federalni koordinator projekta prim. dr Zlatko Vučina, direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH, a  finansijska sredstva za relizaciju projekta obezbijedio je  UNICEF.