U BiH su se koristili gromobrani koji sadrže radioaktivni materijal. Većina je instalirana 70-tih i 80-tih godina uz odobrenje tadašnjih nadležnih institucija. Korišteni su radionuklidi gama emiteri. Radioaktivni gromobrani su postavljani na 6 metarskim metalnim nosačima na krovovima, uglavnom, industrijskih objekata ili 17, 20.5, 25 metarskim stubovima koji su se nalazili unutar industrijskih kompleksa.
Zakon o zaštiti od jonizirajućeg zračenja iz bivše države (1991) je zabranio daljnju upotrebu radioaktivnih gromobrana i propisao rok do 1996 za uklanjanje svih do tada postavljenih. Zbog ratnih dejstava nikada nije sprovedeno u djelo uklanjanje radioaktivnih gromobrana. Zakonodavstvo BiH nije regulisalo obavezno uklanjanje radioaktivnih gromobrana, te trenutno ne postoji zakonski osnov za takvu aktivnost, osim ako sam vlasnik ne zahtjeva demontažu. Dakle, radioaktivni gromobrani se demontiraju samo na zahtjev vlasnika i uz dozvolu nadleženog organa. Donedavno je Federalna uprava za zaštitu od zračenja i radijacionu sigurnost izdavala dozvole za demontažu, a sada je je to u nadležnosti državne Agencije za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost. Obzirom da je ista u fazi formiranja i ovi kao i svi drugi poslovi iz oblasti zaštite od zračenja se ne mogu izvršavati.
Na teritoriji FBiH je sljedeće stanje u vezi sa brojem radioaktivnih gromobrana:
|
|
|
Status radioaktivnih gromobrana |
||
|
|
|
Verifikovano |
Neverifikovano |
|
|
|
Ukupno |
U upotrebi |
Uskladišteno (demontirano) |
Nestali uslijed ratnih razaranja |
|
Federacija B&H |
308 |
208 |
56 |
44 |
Problem izvora koji su nestali uslijed ratnih razaranja je prepoznat kao regionalni problem i BiH institucije, među kojima i Zavod će aktivno učestvovati u realizaciji projekta. Projekat se odvija u okviru saradnje zemalja jugoistočne Europe sa EU.
Broj gromobrana po kantonima:
|
Herecegovacko-neretvanski |
13 |
|
Livanjski |
1 |
|
Bosansko-podrinjski |
11 |
|
Posavski |
5 |
|
Sarajevski |
29 |
|
Srednje-bosanski |
40 |
|
Tuzlanski |
27 |
|
Unsko-sanski |
35 |
|
Zapadno-hercegovacki |
6 |
|
Zenicko-dobojski |
41 |
|
Ukupno |
208 |
Demontirani radioaktivni gromobrani se odlažu u skladište radioaktivnog materijala koje se nalazi u okolini Sarajeva.
Radioaktivni gromobran dok je u ispravnom položaju ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi.
Potencijalna opasnost leži u činjenici da, zbog oslabljenih konstrukcija, radioaktivni gromobran može pasti na krov objekta ili na tlo, kada može doći do izlaganja ljudi jonizirajućem zračenju. Takođe, je moguće, da ljudi iz neznanja prilikom rekonstrukcije krovova na kojima se nalaze radioaktivni gromobran isti nestručno uklone te dovedu u opasnost sebe i druge u blizini.
Mišljenje stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo FBiH vezano za radioaktivne gromobrane je da bi svi trebali biti uklonjeni, jer prema tehničkoj specifikaciji njihov radni vijek u funkciji gromobranske zaštite je istekao. Osnovni princip zatite od zračenja zahtijeva da je upotreba radioaktivnog materijala opravdana što u slučaju radioaktivnih gromobrana nije zadovoljeno.
Komentari su zatvoreni.