PUŠENJE – “SINDROM OVISNOSTI O DUHANU”

Brojne  studije  posljednjih desetljeća potvrdile su da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, kao i izlaganje duhanskom dimu ili, tkzv. pasivno pušenje znatno doprinose oboljevanju, invalidnosti i prijevremenom umiranju u svim starosnim skupinama, zbog čega je prema MKB pušenje  svrstano u bolesti pod šifrom F17.2  kao “sindrom ovisnosti o duhanu” .  Naučno su dokazane  brojne posljedice upotrebe duhana odnosno duhanskih proizvoda koje se sagledavaju kroz efekte na zdravlje pojedinca, stanovništva i zajednice u cijelini. Pušenje ne samo što uzrokuje mnoga oboljenja, već utiče na kvalitet i dužinu života, pri čemu,  prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije,  svake godine pušenje odnosi 4 miliona života širom svijeta, zbog čega se  s pravom naziva ubicom broj 1 u svijetu.

Pušenje kao javno zdravstveni problem  u Europskom regionu

U Evropskom regionu SZO, u odnosu na populaciju odraslih  evidentira se trend stabilizacije prevalence pušenja od 28.6%, što je još uvijek na nivou koji nije povoljan za zdravlje stanovništva i buduće generacije. Procjenjuje se da u Evropskom regionu  u prosjeku ima oko 40 % muškaraca pušača u odraslom stanovništvu u istočnom dijelu regiona, dok je u zapadnom dijelu regiona prevalenca pušača u odraslom stanovništvu ispod 30%. Prevalenca pušenja kod žena u prosjeku u Regionu iznosi 18.2% sa prevalecom pušenja koja se uvećava u zapadnom dijelu regiona i smanjuje u istočnom dijelu regiona do ispod 10 . Posljednjih godina bilježi se značajnije povećanje prevalence pušenja kod djece uzrasta 13-15, u prosjeku 2 % kod djece uzrasta 11 godina, 8% kod djece uzrasta 13 godina i 24% kod djece uzrasta 15 godina. Kod djece uzrasta iznad 15 god. se u prosjeku evidentira prevalenca pušenja ispod 30 %, posebno u istočnom dijelu regiona i iznad 30 % u zapadnom dijelu regiona.

Pušenje u Federaciji BiH

Slično drugim zemljama u istočnom dijelu Evropskog regiona SZO, i u Federaciji BiH  pušenje predstavlja jedan od vodećih javno zdravstvenih problema. U odnosu na prevalencu pušenja, rezultati nedavno urađenih istraživanja u Federaciji  BiH pokazuju da ima 37.6 % stalnih pušača u starosnoj grupi 18-65 godina, od čega 29.7% žena i 49.2 % muškaraca.

Da je pušenje zajedno sa drugim ovisnostima među školskom djecom i mladima  jedan od značajnih javno zdravstvenih problema u Federaciji  BiH, može se vidjeti iz brojnih  istraživanja, po kojima je evidentirano oko 14 % trenutnih pušača, od čega 10 % djevojčica i oko 17% dječaka.

Svaki oblik izloženosti duhanskom dimu je opasan po zdravlje

Često  vlada pogrešno mišljenje da postoji razlika u posljedicama po zdravlje  između aktivnog  pušenja  ili pasivnog pušenja. Razlike nema – svaki oblik izloženosti duhanskom dimu izaziva ozbiljna oštećenja zdravlja. Nema bezopasnih oblika izloženosti duhanskom dimu.

Oboljenja koja se direktno povezuju sa pušenjem

Sistem, organ	Štetni efekti pušenja po organizam (Oboljenje, stanje)
Respiratorni sistem	Karcinom pluća Hronična obstruktivna oboljenja pluća Emfizem, Astma Učestale infekcije
Srce i krvni sudovi	Koronarna bolest Kardiomopatija Angina pectoris Aneurizma aorte Infarkt miokarda Bolesti periferne cirkulacije Aritmije Obliterirajući tromboangitis Aneurizma aorte (Buergerov-ova bolest)
Koža	Bore Diskoloracije na prstima i noktima Psorijaza Palmoplantarna pustuloza
Maligne neoplazme	Karcinom pluća Karcinom bubrega Karcinom jednjaka Karcinom želuca Karcinom laringxa Karcinom pankreasa Karcinom usne duplje Karcinom cerviksa Karcinom mokraćne bešike Karcinom colona i rektuma
Koštani sistem	Degenerativni procesi na diskusima Osteoporoza Osteoartroza Poteškoće u zacjeljivanju povreda i operacija
Reporoduktivni organi	Sterilnost Impotencija Smanjenje pokretljivosti i broja spermija Spontani pobačaji Prijevreeni porodi Ranije menopauze
Mozak	Tranzitni ishemični napadi Moždani udar Pogoršanje multiple skleroze
Ostali organi i oboljenja	Katarakta Makularna degeneracija Periodontoza Želučani i duodenalni ulkus Kronova bolest Poremećaji imuniteta

Zašto je pušenje tako opasno po zdravlje  ?
Prvenstveno zbog sastojaka duhanskog dima, koji su prisutni i kod aktivnog a još više kod pasivnog pušenja. Duhanski dim sadrži preko 4000 različitih hemijskih sastojaka, od kojih su najpoznatiji :
nikotin koji izaziva ovisnost, djelujući preko transmitera i receptora  u mozgu dovodi do ovisnost podjednako jakoj kao kod droga, zbog čega je odvikavanje teško, sa brojnim simptomima i zahtjeva stručan nadzor i pomoć,
katran kojeg povezju sa nastankom raka bronha, pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, ždrijela, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura i gušterače,
iritansi koji dovode do pojačanog stvaranja sluzi, oštecenja funkcije pluca, ucestalih infekcija i ponavljanja napada astme,
ugljični monoksid koji smanjuje snadjevanje organizma sa kisikom i utice na ateroskleroticne promjene i ubrzava oboljenja srca i krvnih sudova.

Šta je,  zapravo, aktivno a šta  pasivno pušenje ?

Aktivno pušenje predstavlja voljni akt pušača koji u toku pušenja u svoj organizam unosi duhanski dim dok  pasivno pušenje poznato još kao sekundarno pušenje predstavlja nevoljni  ili neželjeni oblik izloženosti duhanskom dimu u svom okruženju od strane drugih pušača.

Tokom pušenja, pušač ne oštećuje samo svoje zdravlje. Tokom pušenja,  pušač u svoj organizam unosi samo 1/3 duhanskog dima poznatog kao primarna struja dok u svoju okolinu ispušta 2/3 duhanskog dima poznatog kao  sekundarna struja, u kojoj se dva puta više nalazi nikotina i katrana a pet puta više ugljičnog monoksida, nego u dimu koji udiše sam pušač.

Posljedice pasivnog pušenja po zdravlje

Svakodnevni boravak u duhanskom dimu,  kod odraslih povećava  rizik za nastanak:

* raka pluća
* akutnih  i hroničnih  infekcija disajnih puteva
* bolesti srca i krvnih sudova

Međutim ne smiju se zanemariti ni odrasli nepušači kao grupa izložena pasivnom pušenju na mjestima gdje žive i rade. Rizik od umiranja  usljed bolesti srca je 25 % veći kod nepušača koji su bili izloženi pasivnom pušenju u odnosu na nepušače koji nisu bili izloženi pasivnom pušenju dok je rizik od umiranja usljed raka bronha i pluća 30-35 % veći kod nepušača koji su bili izloženi pasivnom pušenju u odnosu na nepušače koji nisu bili izloženi pasivnom pušenju.

Konačno, duhanski dim je štetan po zdravlje i na radnom mjestu. Po nekim istraživanjima sastojci iz duhanskog dima organizam čine osjetljivijim na djelovanje nekih  substanci vezanih za određena zanimanja (npr. Izloženost azbestu, arsenu, niklu, izvorima zračenja, patogeni organizmi) i uvećavaju rizik za nastanak raka .

Najčešće žrtve pasivnog pušenja su zapravo djeca, koju su u kući, školi, ulici, sredstvima javnog transporta, javnim mjestima veoma često nevoljno izložena štetnom djelovanju duhanskog dima od strane drugih pušača u okolini.

Pasivno pušenje  kod djece povećava rizik za nastanak:

sindroma iznenadne smrti doječadi
akutne i hronične infekcije disajnih puteva (kašalj, iskašljavanje,  otežano disanje )
smanjenja plućne funkcije
astma i ponavljanje napada
Akutne i hronične infekcije srednjeg uha .

Pušenje u trudnoći

Pušenje u trudnoći je podjednako štetno i za majku i za dijete,  bilo da se radi o  aktivnom pušenju od strane majke ili izloženosti pasivnom pušenju trudnice od strane drugih pušača tokom trudnoće. Majke koje puše u trudnoći izložene su većem riziku od prijevremenog porođaja, spontanog pobačaja, i rađanja  djece sa manjom tjelesnom masom i tjelesnom dužinom. Djeca majki koje su pušile u trudnoći pokazuju  učestalije poremećaje razvoja disajnih puteva sa pojavom  bronhitisa, upala pluća, ponavljanja astmatičnih napada kao i akutnih i hroničnih upala srednjeg uha. Također, sindrom iznenadne smrti dojenačdi je češćei kod djece koja su bila izložena  duhanskom dimu.

Pasivno pušenje u Federaciji BiH

Kuće u kojima roditelji, supružnici, rodbina i prijatelji svakodnevno izlažu svoje ukućane štetnom djelovanju duhanskog dima, zatim javna mjesta kao što su kafići, restorani, sredstva javnog transporta predstavljaju mjesta gdje su građani najčešće izloženi pasivnom pušenju.

Po podacima istraživanja, skoro 60 % odraslog stanovništva (57.3%)  potvrđuje  svakodnevnu izloženost duhanskom dimu na radnom mjestu od čega 35.6% ispitanika navodi izloženost duže od 5 sati u toku dana.

Kod populacije školske djece i mladih, uzrasta 13-15 god.  situacija je jos alarmantnija, pri čemu BiH spada u zemlje sa najvećim procentom izloženosti pasivnom pušenju u ovom dijelu Regiona.  Po rezultatima istraživanja, 95.5% ove populacije od čega 93.3% dječaka i 97.7% djevojčica navodi izloženost pasivnom pušenju u kući od strane roditelja, brata ili sestre, dok ukupno 87.8% ove populacije, od čega 86.6% dječaka i 89.7% djevojčica, potvrđuje svakodnevnu izloženost pasivnom pušenju na javnim mjestima.

Dakle, apsolutno je jasno da svi rezultati istraživanja ukazuju na alarmantno visokprocenat izloženosti pasivnom pušenju kod svih populacionih skupina,  kako u kući tako i na javnim mjestima, koji zahtjevaju hitne intervencije u smislu zabrane pušenja na javnim mjestima u BiH.

Iskustva drugih zemalja u kontroli duhana

Od 2003 god. kada je stupila na snagu Okvirna konvencija o kontroli  duhana SZO, u većini zemalja članica Europskog regiona, desile su se značajne promjene. Većina zemalja članica SZO je harmoniziralo svoje zakonodavstvo u smislu povećanja cijena cigareta, zabrane prodaje mlađima od 18 godina, pooštrena je zabrana reklamiranja, promocije i sponzoriranja od strane duhanske industrije a  stupile su na snagu i zabrane  pušenja u zatvorenim javnim prostorima, u većini zemalja EU.  Tako po podacima Svjetske zdravstvene organizacije SZO) 70 % zemalja Europskog regiona  je uvelo zabranu pušenja u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, 60 % zemalja uvelo zabranu u vladinim sutanovama, radnim mjestima, 80%  zemalja uvelo zabranu pušenja u sredstvima javnog transporta. Tako je  danas postala realnost da u  Irskoj, Engleskoj,  Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj,  Italiji, Malti, Španjolskoj, možete  ući i boraviti u pabovima, barovima i restoranima bez duhanskog dima. Međutim još uvijek su prisutne razlike u zakonodavstvima između zemalja u odnosu na stepen rigoroznosti spram mogućnosti postojanja odvojene pušačke zone ili ventilacionih mehanizama. Također, i pored rezultata istraživanja o štetnosti pasivnog pušenja po zdravlje, samo su neke zemlje kao što je Finska i Njemačka  pasivno pušenje klasificirale kao kancerogeni riziko faktor po zdravlje ljudi.

Prioriteti  u Federaciji BiH

Definitivno inteziviranje aktivnosti oko prihvatanja obaveza iz Okvirne konvencije o kontroli duhana SZO na nivou BiH, koja poziva državne/entitetske zakone o kontroli duhana na povećanje cijena duhanskih proizvoda, zabrana prodaje mlađima od 18 godina, zabrana reklamiranja, promocije i sponzoriranja od strane duhanske industrije, zabrana pušenja u svim javnim mjestima, radnim ustanovama, zdravstvenim i obrazovnim ustanovama i sredstvima javnog transporta, popraćeni adekvatnim inspekcijskim nadzorom i oštrijim kaznama u slučaju ne poštovanja ovih zabrana. I ono što je jako bitno dugoročno -  kreiranje javnog mnjenja o štetnosti pasivnog pušenja po zdravlje i pravu na život i rad u okruženju bez duhanskog dima, sa uvođenjem više preventivnog sadržaja u nastavne planove obrazovnih ustanova svih niova  kao i implementacijom  promotivnih kampanja uz pomoć nevladinih organizacija.

Autor članka: Mr.sc dr Aida  Ramić-Čatak, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH,  Federalni kordinator za kontrolu duhana