Svjetski dan HIV/AIDS-a, 01.12 2007.

“ZAUSTAVITE AIDS, ODRŽITE OBECANJE”

Svjetski dan HIV/AIDS-a

Svjetski dan HIV/AIDS–a je dan kada se ljudi širom svijeta okupljaju i ulažu napor kako bi se podigla svijesti na temu HIV-a i izrazila globalna solidarnost u suočavanju sa pandemijom. Pojedinci, profesionalno i stručno orijentirane društvene grupe, mediji, vlade i mnoštvo institucija prihvataju Svjetski dan HIV/AIDS-a i temu koja je prati kao mogućnost da se pokaže i demonstrira posvećenost i aktivnost na polju ovog globalnog zdravstvenog problema

Ove godine se Svjetski dan AIDS-a  obilježava  pod sloganom Svjetske zdravstvene organizacije «Zaustavite AIDS, održite obećanje» kojim se pozivaju zemlje da preuzmu inicijativu u implementaciji efikasnih intersektorijalnih mjera sa ciljem zaustavljanja HIV/AIDS-a na međunarodnom planu.

AIDS je 1981. godine prvi put prepoznat kao nova bolest, i od tada je usmrtio više od 30 miliona ljudi, što čini HIV/AIDS najdestruktivnijom epidemijom u pisanoj istoriji čovječanstva. Inače, prema najnovijim, modificiranim procjenama SZO i UNAIDS-a u svijetu trenutno 33,2 miliona osoba živi sa HIV-om (2,5 miliona djece mlađe od 15 godina u odnosu na 1,5 milion u 2001. godini), uključujući i 2,5 miliona lica novoinficiranih HIV-om tokom 2007. godine. U 2007. godini 2,1 miliona ljudi umrlo od AIDS-a, od čega 330.000 dece mlađe od 15 godina.
Takođe, procjene govore da se svakog dana tokom 2007. godine HIV-om zarazilo 6800 osoba, dok ih je dnevno preko 5700 lica umrlo od AIDS-a, uglavnom zbog neadekvatne dostupnosti službama za prevenciju HIV-a i liječenje.

Značajna karakteristika HIV epidemije u svijetu je porast broja žena inficiranih HIV-om. Procjenjuje se da krajem ove godine 15,4 miliona žena živi sa HIV-om, odnosno 1,6 miliona više nego 2001. Samo u podsaharskoj Africi 61% svih odraslih osoba koje žive sa HIV-om su žene, na Karibima taj udio je 43%, a u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji žene čine 26% svih osoba koje žive sa HIV-om.

HIV/AIDS  BiH

Od 1986.godine kada je registrirana prva HIV infekcija u BiH, do danas (11.studeni./2007. godine), u BiH je ukupno registrirano 147 slučajeva infekcije HIV-om.

Prvih 10  slučajeva, svi u stadiju AIDS-a, evidentirani su agregirano, tako da je analizu podataka moguće vršiti od 1989. godine, od kada je do danas, u BiH  registrirano 137 slučajeva sa HIV-om, od kojih 86 sa razvijenim AIDS-om: Od tog broja, u FBiH 84 osobe sa HIV -om (od kojih 57 sa razvijenim AIDS-om), u RS 53 slučaja HIV -a(od kojih 29 sa AIDS-om).
Od njih 137, do sada je umrlo 52 .
Po spolu: 106 (77%) su muškog spola.

Dominantni put prijenosa je :

seksualni (54 % heteroseksualni i 17 % homo/biseksualni),
14 % injekcionim korištenjem droge. Prema podacima rutinskog nadzora i vrijednosti HIV prevalence, Bosna i Hercegovina se ne suočava  sa epidemijom, ali okolnosti u zemlji predstavljaju potencijalnu opasnost od daljeg širenja HIV-a  u narednom razdoblju: loši socioekonomski, visoka nezaposlenost, nedovoljna obrazovanost stanovništva, porast narkomanije, prostitucija-trgovina ljudima, migracije-mobilna populacija, stigma, diskriminacija, ograničeni dijagnostički i terapeutski kapaciteti za spolno prenosive infekcije, nepoznavanje tesko dostupnih risk kategorija.

Dominantni način prijenosa HIV-a u BiH je spolnim putem i to prvenstveno među heteroseksualnim, zatim homo/biseksualnim , odnosno osobama koje injektiraju droge. Stoga tri posebne sub-populacione skupine, čije rizično ponašanje može doprinijeti daljem širenju («most» prema općoj populaciji) su seksualne radnice, muškarci koji imaju seks sa muškarcima i injekcioni korisnici droga.
Socijalne barijere, stvorene niskim stupnjem obrazovanja, neznanjem,  praćene predrasudama, stigmom, diskriminacijom uzrokuju da su mnoge od tih skupina visokog rizika marginalizirane i imaju ograničen pristup zdravstvenoj usluzi. Problem je i što su te subpopulacione skupine teško dostupne, skrivene, njihova veličina, sociodemografska obilježja, geografska distribucija uglavnom su nepoznati .
Strah od gubitka anonimnosti, upitna povjerljivost podataka-jer se radi o ilegalnom obliku ponašanja (prodaja seksualnih uluga, zlouopotreba droga i sl.) dodatno otežavaju njihovu dostupnost.

Stoga, uvođenjem Centara za dobrovoljno, povjerljivo i besplatno testiranje na HIV, data je mogućnost i pravo na blagovremenu detekciju infekcije i tretmana, a time i prekida daljeg širenja HIV-a.
Jačanjem nadzora, uvođenjem druge generacije nadzora HIV/AIDS-a, aktivnosti se usmjeravaju na posebno ranjive skupine. Za to su, osim podataka rutinske statistike, koji su pri tome i nepouzdani zbog znatnog podprijavljivanja, potrebni podaci  epidemioloških istraživanja (bihevijoralna, biološka ).  Za uspostavljanje  polaznih procjena prevalencije HIV-a, kao i obrazaca ponašanja u subpopulacionim skupinama radi procjene i kontrole rizika od HIV-a, planirano je provođenje studija među populacijom rizičnog ponašanja. To je jedna od aktivnosti u okviru Global Fonda (GF).  Naime,  u studenom  2006. godine, u BiH je pokrenut je Projekt « Koordinirane drzavne akcije na suzbijanju problema HIV/AIDS-a i tuberkuloze » (partneri:Ministarstvo civilnih poslova, entitetska ministarstva zdravstva,NVO).  Sredstva osigurana preko GF u iznosu od preko 11 milijuna US $, na 5 godina, prve dvije godine 4,8mil. US $ .

Glavni programski ciljevi navedenog Projekta :
-Održati nisku HIV/AIDS prevalencu u BiH na kraju petogodišnjeg razdoblja ( <5% među ranjivom populacijom);
-smanjiti stigmu i diskriminaciju prema osobama sa rizikom od HIV infekcije;
-omogućiti dostupnost najbolje prakse u ARV liječenju, njezi, psihosocijalnoj potpori i palijativnoj skrbi za osobe koje žive sa HIV/AIDS-om;