Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja!

Svjetski dan duševnog zdravlja se svake godine obilježava 10 Oktobra/listopada, da se podigne svijest javnosti o mentalnim problemima. To je dan koji se počeo obilježavati od 10 Oktobra 1992, I od tada je to godišnja aktivnost Svjetskog Foruma za duševno zdravlje (the World Federation for Mental Health).

NA samom početku obilježavanja, nije postajala ni jedna posebna tema. Spontano se desilo širenje ideje promovisanja duševnog zdravlja, zagovaranja i podizanja svijesti javnosti o relevantnim temama. U prve tri godine je centralna aktivnost bila dvosatna emisija na elektronskim medijima preko satelita US informacione agencije iz studija Talahassee, na Floridi, gdje su članovi uprave Svjetskog Foruma za duševno zdravlje (WFMH) uživo komunicirali sa različitih strana svijesta od Australia, Chile, England i Zambia, te iz Geneva, Atlanta and Mexico City. Od tada se ideja obilježavanja ovog datuma proširila na čitav svijet, te su teme Svjetskog dana duševnog zdravlja do sada bile:

1994 Poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga namjenjenih zaštiti duševnog zdravlja u cijelom svijetu
1995-
1996 Žene i mentalno zdravlje
1997 Djeca i mentalno zdravlje
1998 Mentalno zdravlje i ljudska prava
1999 Mentalno zdravlje i starost
2000-2001 Mentalno zdravlje i posao
2002 Efekti traume i nasilja na djecu& adolescente
2003 Emocionalne teškoće i poremećaji ponašanja kod djece & adolescenata
2004 Odnos između fizičkog & mentalnog zdravlja
2005 Mentalno zdravlje i fizička kativnost tokom životnog vijeka
2006 Izgradnja svjesnosti-smanjivanje rizika: mentalno oboljeli & samoubistva

Ovogodišnja tema je “Mentalno zdravlje u svijetu promjena: utjecaj kulture i različitosti.”

Živimo u svijetu kulturne različitosti i uzajamne povezanosti, gdje je svaka 35 osoba internacionalni migrant. Dramatična promjena jezika, religije i kulture koje postoje u svakoj zemlji, mogu utjecati na na mnoštvo promjena u duševnom stanju ososbe, uključujući i kako će se pojedinac sporazumijevati i ispoljiti simptome bolesti i duševne patnje, te na koji način iskazati metode prevazilaženja istih, na koji način i hoće li mu pomoć pružiti porodica ili zajednica, te njihova i njegova potreba i želja za dodatnom i stručnom pomoći.

U zdravstvenoj ustanovi koja brine o stanju duševnog zdravlja, kulturni utjecaj na ljude ima u vidu:

• Nivelacije i ocjenjivanja stresa;
• Objašnjava uzroke duševnih problema;
• Određuje osobe i ustanove za pružanje pomoći
• Koristi i odgovara na zahtjeve za tretman duševnih problema.

2007 World Mental Health Day kampanja, na inicijativu Svjetskog Foruma za duševno zdravlje, podići će pažnju na trans-kulturalne usluge u zaštiti duševnog zdravlja i tretmana.

Kao što je na Ministarskoj konferenciji u Helsinki, Finland, 12–15 januara/siječnja 2005 u Akcionom planu za Mentalno zdravlje, Evrope navedeno, izazov u narednom 5-10 godišnjem radu trebalo bi da bude pored usvajanja i evaluacija politike zaštite duševnog zdravlja usaglašene sa zakonodavstvom koje omogućuje pristupačniju zdravstvenu uslugu, uključenost i dobrobit čitave populacije, sprječava duševne bolesti i omogućava funcionalnost oboljelima.

Prioriteti su dati:

1. podržavnju svjesnosti i značaja mentalnog blagostanja;
2. kolektivnoj de stigmatizaciji, diskriminaciji i nejednakosti, te osnaživanju i podršci osoba koje su duševni bolesnici, ali i njihovim porodicama omogućivši im da budu aktivni sudionici ovih aktivnosti i procesa;
3. dizajn i implementacija sveobuhvatnih, integrisanih i efikasnih sistema zaštite duševnog zdravlja koji pokrivaju promociju,prevenciju, treatman i rehabilitaciju, zaštitu i oporavak;
4. podvlače potrebu zaodgovarajućom radnom snagom, efikasnom u ovom području rada;
5. prepeoznaju iskustvo i znanje davaoca usluga i institucija, kao važnu osnovu za planiranje i razvijanje i drugih usluga.
6. Mentalno/duševno zdravlje je esencijalna komponenta u socijalnoj koheziji, produktivnosti i izgradnji mira i stabilnosti u sredini u kojoj se živi, doprinoseći povećanju socijalnog kapitala i ekonomskom razvoju društva.

Oko 450 miliona ljudi u svijetu pati od poremećaja mentalnog zdravlja, ili psihosocijalnih problema, prema “Izvještaju o svjetskom zdravlju 2001-Mentalno zdravlje: novo razumijevanje, nova nada”koje je objavila SZO/WHO.

Prema istom izvoru, Svjetske zdravstvene organizacije, neuropshijatrijska stanja su prisutna kod 10% odrasle populacije. Brojna istraživanja koja su sprovedena u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju u svijetu indiciraju da više od 25% osoba u svijetu razvije jedan, ili više poremećaja mentalnog zdravlja, ili poremećaja ponašanja tokom životnog ciklusa.

Kod 24% pacijenta u primarnoj zaštiti prisutni su mentalni poremećaji i poremaćaji ponašanja.

• U 2002 je objavljeno da 154 miliona ljudi u svijetu pati od depresije, a 25 miliona od schizophrenie;
• 91 miliona je oboljelo od alkoholne ovisnosti a 15 miliona od zloupotrebe supstanci i lijekova koji stvaraju ovisnost; Injekciona primjena narkotika je zabilježena u 136 zemalja svijeta, od čega je 93 izvijestilo o HIV infekciji unutar ove skupine oboljelih.
• 50 miliona osoba ima epilepsiju, a 24 miliona pati od Alzheimera ili neke druge demencije.
• Pored navedenih brojeva, mnoštvo ovih i drugih oboljenja prouzrokuje i dodatne patnje i neurološke smetnje i posljedice. Projekcije rađene na osnovu SZO/ WHO studija pokazuju da u 2005, 326 miliona osoba u svijetu pati od migrene; 61 miliona od cerebrovascularnih oboljenja; 18 miliona od neuroinfekcija ili neuroloških posljedica nekih drugih infekcija.
• Broj osoba s neurološkim sekvelama uslijed poremećaja ishrane i neuropatija (352 million) te neurološkim posljedicama uslijed povreda (170 million) takođe doprinose usložnjavanju i uvećanju problema.
• Godišnje oko 877,000 umire uslijed samoubistva.

U Federaciji Bosne i Hercegovine

Mada nema reprezentativnog istraživanja o stanju duševnog zdravlja u BIH, po nekim manjim istraživanjima u BIH, više od četvrtine ispitivanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima prisutne poremećaje koji se tiču duševnog zdravlja ili socijalne potrebe. 62% opisuje stanje anxioznosti ili depresije. Isto istraživanje ukazuje na mnogo veću zastupljenost zdravstvenih tegoba u područjima s raseljenim licima, te na veću učestalost porodičnog nasilja nad psihijatrijskim pacijentima. Posebno zabrinjavajući je podataka da je nasilje nad ženama veće, ukoliko su one bile žrtve ratnih trauma.

Po zvaničnoj statistici iz zdravstvenih ustanova porast duševnih oboljenja je lagan, iako je veća učestalost neurotskih, somatski i za stres povezanih poremećaja, koji nemaju starosnih varijacija. Afektivni poremećaji su značajno zastupljeni, ali je veliki udio i shizofrenije. Porast alkoholne ovisnosti je vodeći, u odnosu na ostale oblike ovisničkog ponašanja i poremćaja.

Uslijed promijenjene demografske strukture stanovništva, te porasta starije populacije, raste i udio demnecija u strukturi oboljenja.

Iako nedovoljno pouzdani, pokazatelji o samoubistvima u BIH, ukazuju na vodeći uzrok svih nasilnih smrti, mada znatno niže stope(8,5/100 000 2005g) od evropskog prosjeka (10/100 000).

• Nedostaju pokazatelji o liječenim ovisnicima,
• Nema istraživanja o stavu stanovništva o duševno oboljelima i duševnom zdravlju
• Nepoznat broj penzionisanja uslijed duševnog onesposobljenja
• Posebne kategorije stanovnika nisu jednako zastupljene u pogledu evidentiranja i skrbi nad njima npr.: stari i demencije; osobe s onesposobljenjem, osobe koje su povratnici, ili pripadnici pojedinih nacionalnih manjina, i sl.
• BIH kao zemlja preduzima značajne korake u prevazilaženju i umanjivanju problema koje se reperkutuju i preko pokazatelja duševnog zdravlja-oformljuju se centri za mentalno zdravlje i rehabilitaciju, ZAvodi za liječenje ovisnika, i sl. U izradi su ili pred paralamentarom procedurom značajni dokumenti kao preduslovi za zakonodavne promjene kojima se stvaraju uslovi bolje zaštite duševnog zdravlja (Strategija protiv ovisnosti, Promocija zdravlja, donosi se Politika zdravlja za mlade,) i sl. U implementaciji su programi pomoći osobama koje su ovisnici, sarađuju vladine i nevladine organizacije na pomoći oboljelima, članovima proodica, ali i ostaloj populaciji.