Preporuke za stanovništvo u cilju prevencije zdravstvenih problema izazvanih visokim temperaturama

Posljednjih dana, suočeni smo sa veoma visokim temperaturama koje izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi. Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera. Osim toga, zdravo radno aktivno stanovništvo i omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, takođe se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.).

U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuje sljedeće mjere:

• ograničiti kretanje i vožnju u intervalu od 11-17 časova, jer su tada najviše temperature (ovo se naročito odnosi na rizične grupe stanovništva);
• prostorije u kojima se boravi dobro prozračiti u toku noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne;
• odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je naročito važno za malu djecu);
• i odrasli i djeca trebaju zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka);
• ne nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice;
• korisno je u toku dana češće piti manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a smanjiti unos gaziranih pića (velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane);

• u ishrani upotrebljavati veće količine voća i povrća, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli;
• pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana sa nešto povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi), jer se time smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost;
• voće i povrće dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru;
• mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene tj. izbjegavati njihovu kupovinu na pijacama gdje nema frižidera;
• ograničiti konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica;
• posebnu pažnju obratiti na ličnu higijenu tj. redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću;
• izbjegavati kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira;
• u intervalu od 11-15 časova, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%;
• prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30);
• prilikom boravka u vodi takođe koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine;
• sunčati se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje u intervalu od 11-15 časova i češće uzimati manje količine tečnosti;
• u klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema;
• pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu.