ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA FBIH U 2005.GODINI

U Izvještaju o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti, koji je dio redovne aktivnosti Federalnog zavoda za javno zdravstvo, obrađeni su i analizirani podaci koji ukazuju na najvažnije značajke zdravstvenog stanja u prethodnoj godini. Ti podaci daju podlogu za potrebe ciljanih istraživanja u zdravstvu, ukazuju na kritične tačke ponašanja stanovništva i organizacije zdravstvene zaštite, te omogućuju, što je i temeljni cilj Izvještaja, odredivanje konkretnih akcija, programa i mjera za unapređivanje zdravlja.

Na temelju obrađenih i analiziranih podataka Izvještaj sadrži zaključke i preporuke, kojima se pojašnjavaju uzroci stanja i daje naglasak na prioritetne, javnozdravstvene probleme u FBiH, odnosno predlažu inicijative i akcije, čije bi ostvarenje utjecalo na unapređenje zdravlja stanovnika FBiH.

Zaključci i preporuke jasno ukazuju, da zdravlje stanovništva ne ovisi samo o dobrom ili lošem zdravstvenom sustavu, već je ono i odraz demografskih, socijalnih, ekonomskih i političkih uticaja.

Preuzmi cijelu publikaciju ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA FBIH U 2005.GODINI (1.81 Mb – .doc).

ZAKLJUČCI

•    Zdravstveno stanje stanovništva Federacije BiH je višestruko nepovoljno: nisu riješeni ranije postojeći zdravstveni problemi, a pojavili su se i novi.     Demografske promjene su uslovljene smanjenjem reproduktivne moći (pad nataliteta i fertiliteta) i migracijom, uglavnom, mladog stanovništva, što doprinosi starenju stanovništva. Porast udjela starog stanovništva utiče na porast stope općeg umiranja/mortaliteta.
•    Osnovni socio-ekonomski pokazatelji ukazuju na tešku situaciju zbog kontinuiranog porasta stope nezaposlenosti, niskog bruto domaćeg proizvoda (GDP), kao i značajnog učešća stanovništva koje živi ispod granice općeg siromaštva (oko 16%) i  onih koji su pod rizikom od pada u siromaštvo (domaćinstva sa troje i više djece, raseljeni, osobe koje rade u neformalnom sektoru itd).
•    Obolijevanje stanovništva u FBiH je slično kao u zemljama u okruženju, sa značajnim učešćem nezaraznih bolesti. Epidemiološka tranzicija se ogleda u porastu nezaraznih oboljenja (bolesti srca i krvnih sudova, maligne neoplazme, šećerna bolest, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, itd.) kao i rane onesposobljenosti, uz rizik od pojave novih bolesti.
•    Zarazne bolesti i dalje predstavljaju značajan javno-zdravstveni problem, što se posebno odnosi na tuberkulozu, hepatitis B i C, HIV infekcije i zoonoze.
•    Zdravlje žena ugrožavaju specifična oboljenja vezana za spol i reproduktivnu funkciju. Maligne neoplazme dojke su još uvijek vodeći uzrok smrti žena od malignih neoplazmi, što ukazuje na neophodnost preventivnih aktivnosti.
•    Promjene ponašanja, u smislu povećane upotrebe duhana, alkohola i psihotropnih supstanci, predstavljaju rastući rizik po zdravlje stanovništva.     Loše navike u ishrani, udružene sa nedovoljnom fizičkom aktivnosti stanovnika, doprinose porastu broja gojaznih i osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom.
•    Zagađena voda, vazduh i zemljište, te mine i jonizirajuće zračenje predstavljaju riziko faktore okoliša koji ugrožavaju zdravlje stanovništva. Postojeća oprema i kadar su nedostatni za uvođenje kompletnog monitoringa navedenih riziko faktora u FBiH. Uz to, saobraćajni traumatizam još uvijek predstavlja značajan javno zdravstveni problem.
•    Jedan od ciljeva reforme zdravstva je pružanje zdravstvene zastite što bliže stanovništvu, što se ostvaruje implementacijom obiteljske medicine i centara za mentalnu, odnosno fizikalnu rehabilitaciju na nivou primarne zdravstvene zaštite. Prisutne su razlike u obezbjeđenosti stanovništva timovima primarne zdravstvene zaštite po kantonima, što ukazuje na nejednakost u dostupnosti primarne zdravstvene zaštite stanovništvu FBiH.
•    Nedovoljna iskorištenost bolničkih kapaciteta ukazuje na potrebu njihove racionalizacije, što je značajan segment reforme sistema zdravstva koji se realizira kroz SITAP projekt.
•    Uvid u stvarno stanje organizacije zdravstvene zaštite u FBiH otežava nepostojanje potpunih podataka o radu zdravstvenih ustanova u privatnom vlasništvu.
•    Zakonom utvrđena prava građana na zdravstvenu zaštitu najvećim dijelom se finansiraju sredstvima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

PREPORUKE

•    Usvajanje strateških dokumenata značajnih za zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
•    Preduzeti intersektorijalne aktivnosti na zaustavljanju nepovoljnih trendova vitalnih događaja u Federaciji BiH (pad nataliteta, fertiliteta i prirodnog priraštaja) donošenjem populacione politike.
•    Implementacija programa prevencije najučestalijih oboljenja, posebno kardiovaskularnih bolesti i malignih neoplazmi, kao vodećih uzroka smrti stanovništva.
•    Poboljšati kvalitet podataka mortalitetne statistike.
•    Iznalaženje modela finansiranja preventivno-promotivnih programa na nivou Federacije BiH
•    Redovno periodično provođenje istraživanja riziko faktora za nastanak nezaraznih i zaraznih oboljenja, te ciljana populaciona anketna istraživanja zdravstvenog stanja stanovništva
•    Osigurati integrisani nadzor i kontrolu, kao i preventivno-promotivne aktivnosti za populaciju u vezi  rizika od određenih zaraznih bolesti (HIV/AIDS, hepatitis B, C i dr.)
•    Obezbijediti kontinuiran i siguran program imunizacije
•    Periodično provođenje ciljanih istraživanja sistema zdravstvene zaštite
•    Osigurati kontinuirano unapređenje zdravstveno-informacionog sistema